Miokarditis poslije vakcine mnogo rjeđi od posljedica kovida

Vijest je unela nemir među mlade i njihove roditelje: poslije Švedske i Danske, i Finska je ograničila vakcinacije cjepivom američke Moderne. U Švedskoj tu vakcinu ne primaju mlađi od trideset godina, u Danskoj mlađi od osamnaest. U Finskoj pak Moderna se ne preporučuje muškarcima mlađim od trideset.

- pročitajte još:Cijepiti dječake uprkos rizika od miokarditisa?

Zdravstvene vlasti u tim zemljama govore o preventivnoj mjeri zbog malog rizika od upale srčanog mišića (miokarditis). „Korelacija je posebno jasna kod cjepiva Spikevax koje proizvodi Moderna, i to posebno nakon primanja druge doze", piše u objašnjenju švedskih zdravstvenih vlasti.

U Švedskoj se mlađima preporučuje da prime takođe mRNK vakcinu, ali onu koju je razvio njemački Bajontek, a proizvodi američki Fajzer.

To je donekle iznenađujuće, jer se već duže množe dokazi da i kod Fajzerove vakcine u malom broju slučajeva dolazi do nuspojave miokarditisa kod mladih ljudi, posebno muškaraca.

Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kod dječaka (12 do 17 godina) se na dva miliona datih mRNK vakcina pojavilo 128 slučajeva upale srčanog mišića ili srčane maramice (perikarditis) – umjesto uobičajena dva slučaja na taj broj dječaka. Kod mladih muškaraca (18 do 24 godine) je bilo 219 slučajeva na 4,3 miliona vakcina. Očekivano bi bilo četiri do pet slučajeva.

Još sredinom jula su Bajontek/Fajzer i Moderna zajednički informisali o mogućoj povezanosti njihovih cjepiva sa ovom nuspojavom.

Opasnije dugoročne posljedice kovida

Mnogi stručnjaci savjetuju da se vakcina ne izbjegava zbog ovog rizika od miokarditisa. „Poznati rizici od kovida-19, i povezane, potencijalno ozbiljne komplikacije, poput dugoročnih zdravstvenih problema, hospitalizacije ili čak smrti – daleko prevazilaze potencijalni rizik od rijetke reakcije na vakcinaciju, uključujući i mogući rizik od miokarditisa i perikarditisa", piše na sajtu CDC.

U Evropi pak su mladima na raspolaganju i druge vakcine koje se ne baziraju na mRNA tehnologiji, poput cjepiva AstraZeneke.

- pročitajte još: Upala srčanog mišića nakon mRNA-cijepljenja

Prema saopštenju njemačkog Instituta „Robert Koh" iz avgusta, posljedice miokarditisa su u stacionarnom liječenju uglavnom blage, a dugoročne nisu poznate.

Sa druge strane, tu su još ne do kraja ispitane dugoročne posljedice kovida (long COVID). Iako djeca i mladi mahom bez problema prođu kroz samu zarazu, jedna švedska studija je prošlog novembra pokazala da postoje rizici od trajnih posljedica poput multisistemskog upalnog sindroma (MIS-C) i sindroma hroničnog premora.

Upala srčanog mišića kod mladih javlja se rijetko i kao nuspojava klasičnih vakcina protiv humanih papiloma virusa, gripa, meningokoka, tifusa i boginja. Miokarditis mogu izazvati i virusne infekcije disajnih puteva ili crijevnog trakta, a ponekad i bakterijske infekcije poput streptokoka.

I zaraza i miokarditis traže mirovanje

Često se miokarditis ne otkriva rano jer prvi simptomi – kašalj, kijavica, temperatura, glavobolja i bol u zglobovima – podsjećaju na uobičajene prehlade ili grip. Kod miokarditisa pacijenti mogu patiti od teškog disanja, vrtoglavice, bola u grudnom košu, a srce im lupa jako ili neredovno.

Ukoliko se uz pomoć EKG-a ustanovi upala srčanog mišića, najvažnije je štedjeti srce - odmaranjem i izbjegavanjem svakog napora. Ranije su ljekari nalagali strogo ležanje, danas su kratke šetnje dozvoljene. Uz to idu lijekovi koji olakšavaju rad srca, a kardiolog ga kontroliše na svake dvije ili tri sedmice.

Baš zato je stvar posebno nezgodna kod djece, koja bi da se igraju, trče i bave sportom. Uz prevelike napore miokarditis može voditi ozbiljnim poremećajima srčanog ritma ili čak iznenadnoj smrti.

- pročitajte još:Izrael istražuje upale srčanog mišića kod vakcinisanih mladića

Pri tome je nevažno da li je upala srčanog mišića došla kao nuspojava mRNK vakcine ili zaraze virusom.

Zato je načelni savjet ljekara: poslije jake infekcije, kakva može da bude ona zbog korone, valja štedjeti svoje tijelo i lagano se vraćati sportskim aktivnostima. Telo je obično tek poslije pola godine spremno za najveće napore.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu