Mirovna formula EU funkcionira i na Balkanu

U aprilu ove godine su šefovi dvije zemlje koje su prije nekoliko godina vodile rat, sjedili zajedno za stolom u jednoj instituciji u Briselu. Prvi je tokom rata bio vođa pobunjenika. Drugi je bio glasnogovornik predsjednika kojeg je kasnije optužo Haški tribunal, piše list Neue Zuercher Zeitung:

"Na kraju briselskih razgovora je opunomoćenica EU za vanjsku politiku i sigurnost Cathrin Ashton mogla saopštiti da je postignut napredak: šefovi vlade Srbije i Kosova, Ivica Dačić i Hašim Tači dogovorili su smjernice za rješavanje teritorijalnog konflikta.

Na Balkanu se u malom formatu ponavlja ono što se u Zapadnoj Evropi dešavalo decenijama nakon završetka Drugog svjetskog rata. Zemlje koje su do jučer vodile rat su se pomirilie kako bi se uspostavio red u regionu. Na mjesto nacionalizma i militarizma su došli kooperacija i razmjena. Stvaranjem zajedničkog tržišta su se prevazišle granice. Od ratnika su postali proizvođači i potrošači, od neprijatelja susjedi. Logika ekonomije trijumfira nad logikom geopolitičke konkurencije. Pred zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije je još mnogo posla. Ali sve se kreće u pravom pravcu. Hrvatska je 1. jula ušla u članstvo Evropske unije. U januaru 2014. počinju pristupni pregovori sa Srbijom. EU je Kosovu kao prvi korak u približavanju ponudila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Približavanje stavova Srbije i Kosova pokazuje da je Evropska unija i danas nešto poput mirovne sile. Magična formula koja je razvijena u 1950-tim i primjenjena na Njemačkoj i Francuskoj i danas funkcionira.

Uvjet da je EU na Balkanu mogla razviti svoje mirovno dejstvo bio je međutim angažman američke vojske. Najprije je bombardovanje Srbije koje je u Evropi bilo vrlo sporno, stvorilio osnovu da Srbi prihvate odvajanje Kosova.

Balkanska formula se međutim ne može primijeniti i u zemljama koje leže izvan evropske perferije. Ako EU naprimjer želi da se pomire Armenija i Azerbejdžan ili da dođe do pomirenja na Bliskom istoku, onda ne može koristiti instrument kojim se tim zemljama nudi pristup EU. U mnogim zemljama članicama EU dalje širenje nije popularna tema, za mnoge je granica dostignuta. Ako Brisel želi imati utjecaja i u daljem susjedstvu, onda ne može polagati nade samo u atraktivnost ponude članstva, već mora razviti nove vanjskopolitičke instrumente, "piše Neue Zuercher Zeitung.

Hrvatska na tragu utajivačima poreza

Isti list piše i o uvođenju fiskalnih kasa u Hrvatskoj. Ovom mjerom bi se trebalo stati u kraj utajivačima poreza:

"Državne kase Hrvatske su prazne. Stoga je početkom godine uvedena obaveza korištenja fiskalnih kasa u kafićima, restoranima, prodavnicama. Ove kase su direktno spojene sa uredom za finansije. Na taj način se onemogućava naplata na crno.

Nove kase su čini se u zemlji pogođenoj recesijom izazvale pravo ekonomsko čudo. Ministar finansija Slavko Linić kaže da kafići imaju obrt veći za čak 60 odsto. Do kraja sezone očekuje čak porast od 80 odsto u odnosu na prošlu godinu. Neke vlasnike radnji istina ljuti odluka o uvođenju novih kasa za naplatu i uvođenje brojnih drugih pravila neophodnih nakon ulaska Hrvatske u EU.

Široka javnost prihvata međutim uvođenje fiskalnih kasa. Pored ostalog i zbog toga što njihovom upotrebom nisu porasle cijene. Ranije su umjesni vlasnici radnji od mušterija naplaćivali porez na dodatnu vrijednost ali ga nisu proslijeđivali uredu za finansije.

Uvođenje fiskalnih kasa u tri etape izaziva i mrštenje. Ne razumije se svuda da od ovog ljeta čak i trgovci na pijacama moraju imati fiskalne kase. Izuzeti su samo prodavci povrća i voća koji nude sopstvene proizvode. U međuvremenu su izvedene i racije tokom kojih je zapljenjeno tone životnih namirnica s obzirom da nije moglo biti dokazano njihovo porijeklo", piše između ostalog list Neuee Zuerrcher Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić