Mladi mahom napuštaju "Švicarsku Balkana"

Opisujući ljepote Ljubljane koja se nalazi u srcu "Švicarske Balkana", kako piše berlinski Tageszeitung (taz), taj list se osvrće na teška vremena kroz koja Slovenija prolazi, odnosno na "korupcijski problem" te zemlje. Trenutačno slijedi ostavka za ostavkom, piše taz i nastavlja: "Radi se o korupciji, o optužbama za plagijat. Nekadašnji uzorni đak Europske unije se bori s posljedicama njegove najteže krize od neovisnosti 1991. godine. Kriza na području banaka, nekretnina, dužnička kriza - Sloveniju su te krize prije dvije godine teško pogodile. No, za razliku od Španjolske ili Grčke ta zemlja nije čekala da ju Trojka zauzda. Umjesto toga zemlja je sama krenula onim kursom koji bi joj se ionako nametnuo. Pravi uzorni đak. Državna poduzeća su prodana, PDV povišen, a i inače je deviza glasila: štednja, štednja, štednja. Plaće u javnoj službi su zamrznute, nova radna mjesta nisu otvarana. Od tada se štedi i na polju socijalne skrbi i u zdravstvu."

Ljevičarski san o povratku u jugoslavenski kolektivizam

Osvrćući se na tu "uzornu štednju" Slovenije taz piše da bi to zasigurno mogla biti zemlja na koju bi s odobravanjem gledao njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, inače poznat po žestokim zahtjevima za štednjom u krizi eura (posebice u slučaju Grčke), ali i njemačka kancelarka koju u Sloveniji polu-podrugljivo zovu "Anžela". S tim u svezi se taz osvrće na to da je nedavno u centru Ljubljane osvanula jedna statua Angele Merkel u ćućećem položaju kako obavlja nuždu.

Taz dalje nastavlja da su zbog krize mnoga poduzeća prodana Nijemcima, na primjer zračna luka u Ljubljani je otišla u ruke poduzeća Fraport AG iz Frankfurta na Majni. A upravo je i njemački Telekom pokušao preuzeti nacionalnog telekomunikacijskog operatora, piše taz: "Ne slažu se svi Slovenci s tom politikom. Prodaja 'obiteljskog srebra', politika štednje i podređivanje europskoj politici štednje su uzrokovali da na površinu isplivaju kako ljevičarske, tako i desničarske političke snage. Ljevičari sanjaju o povratku u jugoslavenski kolektivizam, a oni politički desno nastrojeni ustrajavaju na nacionalnoj neovisnosti."

No, nakon proteklih godina štednje se, piše taz, gospodarstvo oporavilo i čak se bilježi i lagani rast. "No, s kim god razgovarate, raspoloženje je tmurno. Čini se da su Slovenci izgubili povjerenje u svoju malu zemlju. Jedna državna službenica u povjerenju priznaje da svoju djecu već priprema na to da napuste zemlje. Želi da studiraju u SAD-u ili u Njemačkoj jer u Sloveniji, plaši se, neće imati nikakvu budućnost. Slovenija ima farmaceutsku industriju, moderne i uspješne proizvođače dijelova za automobile, turistička industrija bilježi pozitivne rezultate i raste. No, najveće izvozno dobro Slovenaca su trenutačno dobro obrazovani mladi ljudi koji mahom napuštaju zemlju", zaključuje taz.

Zdravko Mamić i njegove nogometne marionete

Süddeutsche Zeitung (SZ) donosi članak o malverzacijama u nogometu u Hrvatskoj, odnosno konkretno o slučaju braće Mamić, "najmoćnijih muškaraca hrvatskog nogometa" koji su trenutačno u pritvoru. SZ podsjeća na funkcije Zdravka Mamića, između ostalog i onu kao zamjenika predsjednika i izvršnog direktora Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) i napominje da on važi kao "tihi zaštitnik nacionalnog nogometa". Njegov brat Zoran, podsjeća SZ, nekadašnji je profesionalni igrač bundesligaškog kluba Bayer Leverkusen, bivši menadžer zagrebačkog Dinama i sada trener. "Pravosuđe taj dvojac optužuje za bogaćenje, utaju poreza i druge kriminalne radnje", pojašnjava SZ i dodaje da se u pritvoru nalaze i jedan službenik porezne uprave koji je navodno primao mito, kao i da se istrage vode i protiv generalnog direktora HNS-a Damira Vrbanovića. Međutim, Vrbanović važi za marionetu Zdravka Mamića, isto kao i šef HNS-a Davor Šuker", navodi ovaj list.

"Hrvatski istražitelji već dugo vode istragu protiv Mamića. Situacija postaje sada ozbiljna i zbog toga što dijelove specijalaca iz USKOK-a obučavaju američki specijalci. Prema navodima insajdera, istražne radnje američkog FBI-a koje se od 2010. vode protiv dužnosnika svjetskog nogometnog saveza FIFA-e igraju ulogu i u kontekstu slučaja Mamić. Tijekom tih istražnih radnji je u fokus istražitelja dospio glavni novčani izvor profesionalne nogometne industrije: tržište transfera. Mamić klan je već duže pod sumnjom da se sustavno obogaćuje u Dinamu. Prodaja nogometnih zvijezda poput Luke Modrića, Maria Mandžukića, Ivice Olića, Vedrana Ćorluke i drugih je od Mamićevog stupanja na funkciju donijela više od 120 milijuna eura. Taj klan vođen dvojicom braće je, prema navodima hrvatskih medija, klub (Dinamo) i državu prevario za oko 30 milijuna eura. Mamić i njegovi posrednici su posebice u top ligama dobro umreženi, od Španjolske, Engleske i Njemačke pa do Nizozemske", piše SZ.

Manipulacije su simptomi bolesti u hrvatskom nogometu

Ovaj list također navodi da kod Mamićevih transfera središnju ulogu igraju privatni dogovori s igračima koje se prodaje. Tako se, piše dalje SZ, Modrić navodno obvezao da će sve do kraja svoje profesionalne karijere 20 posto svoje plaće prepustiti Mamiću, a trenutačno je to navodno oko 125.000 eura mjesečno. "Mamić je nekada prodavao podmetače od stiropora za sjedala na Maksimiru, švercovao farmerice iz Italije i u ratu navodno prodavao cigarete na fronti. Nakon ratnih događanja devedesetih godina se obogatio. Nakon što je 2003. uzdignut na vrh uprave Dinama, Mamić vlada tim klubom i pomoću svog klana hrvatskim nogometom", piše SZ.

List se, usto, dalje osvrće i na povezanost s Davorom Šukerom koji se, kako piše SZ, pored Mamića također spominje u istražnim radnjama državnog odvjetništva iz Bochuma u svezi s kladioničarskim skandalom oko Ante Šapine. "Manipulacije u Hrvatskoj spadaju među simptome bolesti nogometa", piše ovaj list navodeći ujedno da se te manipulacije u većini slučajeva ne daju dokazati. Tako je Šuker nedavno u medijima izjavio da njegov zamjenik Mamić mora važiti kao nevin sve dok mu se ne dokaže krivnja, zaključuje SZ.