Može li se u Njemačkoj zabraniti obrezivanje?

Presuda je pokrenula mnogobrojne diskusije pravnika, ljekara, roditelja i političara a predstavnici muslimana i Jevreja su je oštro kritikovali. "Ako ovu presudu prihvate i druge važne instance i ako ona bude ugrađena i u zakone, to znači da za najveći dio naše zajednice u Njemačkoj više - nema budućnosti", smatra Pinhas Goldšmit, predsjednik Evropske konferencije rabina.

Pinhas Goldšmit je ovom izjavom uspio da pojača pritisak na zakonodavce u Nemačkoj. On traži da obrezivanje ne bude kažnjivo. Njemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele svjestan je moralne obaveze, koju Njemačka ima u  zaštiti jevrejske populacije u ovoj zemlji.
"Svijetu više ne bi moglo da se objasni zašto se u Njemačkoj ne obrezuju jevrejski dječaci", kaže Vestervele.

Sa tim se slaže i opozicija. Političarka iz redova Zelenih Renate Kinast ipak upozorava da ne treba po svaku cijenu tražiti brzo rješenje. "Ja jesam za to da se omogući vjerski život Jevreja i muslimana u Njemačkoj, ali logično je i da moramo da se zalažemo za tjelesnu nepovredlivost djeteta. To nije jednostavan zadatak i tu se ne mogu donositi brze odluke".

Većina poslanika Bundestaga podržava namjeru vlade da definitivno raščisti pravnu regulativu oko obrezivanja maloljetnih dječaka. Ministarka pravde Sabine Lojthojser-Šnarenberger, doduše, smatra da političari nisu dovoljno kompetentni da donesu definitivnu odluku. Ova liberalna političarka ukazuje da bi se ovim spornim pitanjem mogli pozabaviti Savezni sud pravde ili Ustavni sud Njemačke. Sudije bi u tom slučaju morale da pokažu koje osnovno ljudsko pravo u Njemačkoj ima veću važnost: pravo na život i tjelesnu nepovredlivost (ugrađeno u član 2 Osnovnog zakona) ili pravo na slobodu vjere i upražnjavanja vjerskih običaja, kao i slobodu savjesti i svjetonazora (ugrađeno u član 4).

Odluka pokrenula javnu raspravu

Pravnik turskog porijekla Memet Kilič pozdravio je odluku kelnskog suda. On je poslanik Zelenih u Bundestagu i portparol kluba poslanika te stranke, zadužen za pitanja integracije i migracije. On za Dojče vele kaže: "Ova odluka nije loša. Ja kao musliman i obrezan muškarac u tome ne vidim ništa sramotno. Presuda je samo podsticaj za razmišljanje koji je logičan u jednoj sekularnoj državi. Moramo da je prihvatimo i o njoj mirno diskutujemo. Ne treba da žurimo sa odlučivanjem. Moramo voditi računa i o pravima djeteta. Djeca nisu imovina roditelja, ali ni države. Ona su individue i imaju svoja prava."

Teško je povjerovati da će ovaj argument podstaći muslimane ili Jevreje da puste svoju djecu da sama odluče da li će i kada će biti obrezana. Ton debate je bio previše oštar, povezan sa prijetnjama da će djeca ilegalno biti vođena na obrezivanje u inostranstvo."

Ponekad u donošenju odluka pomaže i - pogled preko granice. U nekim jevrejskim zajednicama u Velikoj Britaniji obrezivanje se vrši samo kao simbolički čin, dok se sam operativni zahvat odlaže za kasnije. Ali, to je odluka koju država ne može da donese u ime vjerskih zajednica, smatra Folker Bek, šef poslaničkog kluba Zelenih u Bundestagu. "U jednom slobodnom društvu država ne može da prinudi religije da se reformišu, već ono u šta jedna vjerska zajednica vjeruje mora da prihvati kao činjenično stanje", zaključuje Folker Bek.

Autor: Karin Jäger / Saša Bojić

Odg. urednica: Jasmina Rose