Mobing sve prisutniji i u BiH

Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili grupa njih sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njenog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti da se odbrani, a takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom sedmično, tokom najmanje šest mjeseci. Ovako bi ukratko glasila definicija mobinga, za BiH još uvijek pojma kada je riječ o definiciji ali nažalost ne kada je riječ o sprovođenju u praksi. Zbog straha od poslodavaca većina ljudi ne želi uopšte da priča o ovom obliku pritiska pa čak ni po cijenu modifikacije glasa strahujući za posao kojeg je u BiH veoma teško dobiti. Nedavno je osnovano udruženje građana “Stop mobingu” na kom je za predsednika izabrana Anica Ramić: “Cilj našeg udružena je pomoć žrtvama mobinga ali ne samo žrtvama mobinga nego edukacije svim radnicima I građanima, da se ljudi prepoznaju I vide da li je to mobbing.”

Radnici ne poznaju svoja prava

Termin mobing prvi je upotrijebio njemački psihijatar Heinz Leymann 1984. godine, koji je u Švedskoj otvorio prvu kliniku za liječenje osoba istraumatizovanih na radnom mjestu.

U većini zemlja Evropske unije mobing je prepoznat kao ozbiljna prijetnja modernom društvu zbog čega je prepoznata potreba da se štite žrtve i da prekršioci krivično sankcionišu. U BiH ovaj je problem itekako prisutan ali i nedovoljno predstavljen u javnosti kao zlostavljanje.

Savjetnik ombudsmana RS Dragica Radović: “Mobing kao novi pojam diskriminacije I uznemiravanja na radnom mjestu, vezano za prava iz radnog odnosa je prisutan na prostorima BiH. Zakon o radu je o tome, u jednom poglavlju posvetio zabrani diskriminacije vezano za traženja prvog zaposlenja I vezano za ostvarivanje prava radnika na random mjestu.”

Iako se ljudi teško odlučuju da progovore o ovom problemu Anica Ramić kaže da je I sama bila žrtva mobinga. “Kada se pričalo o mobingu vjerujte nije me interesovalo. Ali dok nisam doživjela mobbing na svojoj koži onda sam počela da tražim po intertetu udruženja iz Srbije, ljude koji će mi pomoći. Ljudi koji su stali uz nas je Gender centar RS, Vlada RS, Helsinški komitet.”

“Moberi” odnosno zlostavljači obično su manje sposobne osobe ali, prema istraživanjima veoma moćne osobe u društvu bez kapaciteta za ljubav ili kreativnost. Mobingom obično prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svog života formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Udruženje “Stop mobingu” koje za sada djeluje na područiju RS proširiće se I na prostor cijele države kako bi se stanovništvo što više edukovalo o značenju mobinga.