1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

121011 Mongloei Rohstoffe

13. oktobar 2011

Kao prva njemačka kancelarka Angela Merkel ovoga četvrtka (13.10) boravi u posjetu Mongoliji. U ovoj bivšoj satelitskoj državi nekadašnjeg SSSR-a vlada demokracija. Zemlja je bogata sirovinama, ali su ljudi siromašni.

https://p.dw.com/p/12qrI
Kancelarka Merkel i premijer Mongolije Sukhbaatar Batbold
Kancelarka Merkel i premijer Mongolije Sukhbaatar BatboldFoto: picture-alliance/dpa

Gotovo neiscrpnima se čine rezerve sirovina u ovoj slabo naseljenoj zemlji između Kine i Rusije. Ugalj, bakar, zlato - Mongolija svega toga ima. Gospodarstvo je u prvoj polovici ove godine zabilježilo porast od 14 posto. Mongol Dale Choi, strateg za investicijske poslove u poduzeću Frontier Securities, smještenog u glavnom gradu Ulan Batoru, pojašnjava: "To je za svaku zemlju svijeta prilično velik broj. Ali naše gospodarstvo je u usponu zbog rudarskog i učinka na druge sektore."

Tokom posjeta biće potpisano više ugovora o privrednoj saradnji
Tokom posjeta biće potpisano više ugovora o privrednoj saradnjiFoto: picture-alliance/dpa

BDP narastao, a siromaštvo ostalo

No eksploatacija tih sirovina je tek započela. A i gospodarski uspon je stigao dosad samo do male elite, koja si može priuštiti nove automobile i kuće. Jedna trećina ljudi je i dalje jako siromašna, kaže Jürgen Wellner koji u Ulan Batoru radi za humanitarnu razvojnu organizaciju World Vision. "Zemlji se smiješi sjajna budućnost, ali ne baš i jednoj trećini stanovništva. U proteklih deset godina je mongolski bruto domaći proizvod jako brzo narastao, ali je siromaštvo ostalo", napominje Wellner.

Siromaštvo je u Ulan Batoru vidljivo u svim područjima predgrađa. Izvan gradskog središta se nižu sirotinjske četvrti s tipičnim neboderima iz socijalističkih vremena gdje žive u tzv. jurtama - nomadskim šatorima - i preživljavaju pomoću povremenih poslova. Polovica od ukupno 2,8 milijuna Mongola danas živi u glavnom gradu. Mnogi su nekadašnji nomadi koji su se doselili u grad jer u stočarstvu nisu više imali sigurne zarade - a i zato što u gradu traže sponu s modernim svijetom. No radnih mjesta u gradu nema napretek, kaže Johannes Rey iz Fondacije Konrad Adenauer. "Siromaštvo dolazi od toga što u posljednjih 20 godina nije izgrađena industrija, i zato što ta zemlja ustvari samo živi od dobiti od prodaje sirovina. To znači da trenutačno još uvijek nema produkcijskih aktivnosti, nema sekundarne industrije“, pojašnjava Rey.

Doček na aerodromu u Ulan Batoru
Doček za Angelu Merkel na aerodromu u Ulan BatoruFoto: dapd

Dug put od zemlje nomada do moderne nacije

Mongolska vlada ima ambiciozne planove o razvoju vlastite industrije. Ali za to bi se prvo trebala poboljšati infrastruktura. Trenutačno 90 posto puteva nije asfaltirano, postojeća željeznička mreža nije dostatna za ovu veliku zemlju. Sve to bi se trebalo poboljšati narednih godina pri čemu se Mongolija nada makar unekoliko prekinuti ovisnost o moćnim susjedima Rusiji i Kini te svoje snage usmjerava u ekonomske veze s SAD-om, Europom, Japanom i Južnom Korejom.

Nomadi još uvijek žive u jurtama
Nomadi još uvijek žive u jurtamaFoto: DW

Ali put od jedne izolirane zemlje nomada do moderne nacije bogate sirovinama je još dug. A kako će se bogatstvo zemlje podijeliti među stanovništvom, to je političko pitanje, koje još zadugo neće biti riješeno.

Autorice: Ruth Kirchner / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić