Monti u Davosu svodi račune

Italija u februaru bira novi parlament, a njen premijer Mario Monti, Svjetski ekonomski forum u Davosu je iskoristio za predizbornu kampanju. Prvo se zahvalio građanima koji su izdržali i podržali žestoke i brojne reforme u posljednjih 14 mjeseci. Potom se obračunao s Berluskonijem. Ne pominjući njegovo ime kazao je da je on Italiju doveo do ivice ponora. "Italija je godinama živjela u iluziji i obećanjima za promjene, a da se pritom ne sprovedu potrebne reforme", kritikovao je Monti.

Monti se zalaže za reforme

Nestranački kandidat Mario Monti, koji je od novembra 2011. godine na mjestu premijera tehničke vlade, sproveo je pak niz reformi, između ostalih reformu penzionog sistema i uveo više konkurentnosti na energetskom tržištu, finansijskom sektoru i maloprodaji. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) samo ove reforme su povećale privredni rast Italije za 0,4 odsto.

Monti je pak kazao da nikada zbog često teških rezova krivicu nije prebacivao na Evropu. "Nikada nisam rekao: žao mi je, Evropa nas tjera na ove mjere. Mnogo puta sam naglasio da su reforme u našem interesu i interesu budućih generacija", kazao je italijanski premijer.

Kritike na račun Angele Merkel

Ipak, Monti svoje evropske kolege nije poštedio kritika, a među njima i njemačku kancelarku Angelu Merkel. Međutim, ni njoj nije pomenuo ime. Sjeverni Evropljani dugo nisu mogli da shvate da se dužnička kriza u Evropi ne može prevladati samo štednjom. Naravno da svaka zemlja mora da sredi svoje finansije, kazao je Monti i dodao: "Ali, bila je to teška borba - intelektualno i politički . Bilo je teško uvjeriti šefove vlada zemalja na sjeveru Evrope da nije dovoljno ako tržišta zajedničke valute više nemaju potpuno povjerenje. Prije godinu dana je to upravo bio slučaj“.

Lagard: “Razvoj zahtjeva nove privredne forme”

Za razliku od Marija Montija šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard (Christine Lagarde) nije vodila predizbornu kampanju. Iako se često sukobljava s evropskim političarima, kada je riječ o pravim koracima koje treba preduzeti u borbi protiv dužničke krize, takve detalje nije ubacila u svoj govor. Ona se mnogo više okrenula budućnosti. 2025. godine će po svemu sudeći dvije trećine stanovništva starosti ispod 30 godina živjeti u Aziji, a već danas ih je u Africi i arapskim zemljama oko 60 procenata. Sve to zahtjeva novi oblik ekonomije, manje barijera, više transparenosti, više šansi za žene i pravilnu raspodjelu dobiti, kazala je Lagard.

Kristin Lagard se osvrnula i na studiju koja je urađena na zahtjev Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u kojoj je kao glavna prijetnja globalnoj ekonomiji označen sve veći jaz između bogatih i siromašnih. "U ovom slučaju može da pomogne obrazovanje, socijalna sigurnosna mreža i zagarantovani najniži lični dohodak", istakla je Lagard.

Lagard je na kraju vizionarski poručila da će svjetska ekonomija u budućnosti biti u znaku zemalja u ubrzanom ekonomskom razvoju. A to su potvrdile i prognoze MMF-a objavljene u srijedu (23.01.). Ekonomski rast u zemljama u razvoju zabilježen u ovoj godini je 5,5 odsto dok je u evrozoni u padu.

Autori: Andreas Beker / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić