Moskva mami Srbiju milijardama

„Rusija upozorava Srbiju da se ne priključi Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama i uvede sankcije Moskvi. Jer, u tom slučaju će zemlja izgubiti svoj ‚nacionalni identitet, suverenitet i ekonomske interese‘, kazao je ruski političar koji se bavi investicijama u insotranstvu, Konstantin Kosačov za beogradski dnevnik Politiku“, prenosi austrijski list Prese.

List pominje kako Srbija ima tradicionalno tijesne veze s Rusijom, ali i da premijer Vučić, kako je barem u junu ove godine rekao, želi da koliko je god moguće brže zemlju uvede u Evropsku uniju. „No, na tom putu postoji prepreka za koju Srbija do sada nije bila spremna a to je – priznanje Kosova“, piše Prese.

Pet milijardi da ostane uz Rusiju

„Kosačov je u intervjuu beogradskom listu jasno stavio do znanja da Srbija može da računa sa direktnim investicijama u visini od pet milijardi dolara i otvaranjem ruskog tržišta za poljoprivredne proizvode iz Srbije ukoliko ostane uz Rusiju. On je iskoristio priliku i da podsjeti Srbiju kako Rusija promoviše Srbiju preko velikih projekata kao što je gasovod ‚Južni tok‘. A sa ovim gasovodom Rusija želi da zaobiđe Ukrajinu kao tranzitnu zemlju“, piše Prese.

„Srbija je s druge strane pod pritiskom Brisela da se priključi sankcijama Zapada što zemlja odbija zbog svojih, kako uvijek naglašava, istorijskih veza s Rusijom. A uprkos zabrinutosti EU, Vučić je u junu u Moskvi potpisao sporazum s Rusijom o izgradnji ‚Južnog toka‘. Za oktobar je planirana posjeta Srbiji ruskog predsjednika Vladimira Putina. Povod je 70. godišnjica od kako su Crvena armija i Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije oslobodile Beograd“, piše Prese i s pogledom na konflikt Rusije i EU zaključuje tekst nedavnom izjavom predsjednika Srbije Tomsilava Nikolića: „Ako se priklonimo jednoj od dvije strane, jednog ćemo prijatelja svakako izgubiti.“

"Dželat iz Varšave" posthumno pred sudom

List Kelner štat ancajger u tekstu "Ubica kao gradonačelnik" piše o događajima u Varšavskom getu za vrijeme Drugog svjetskog rata, gdje je Hajnc Rajnefart, tzv. ‚Dželat iz Varšave“ za tri dana pustio da se ubije 55.000 ljudi. A kasnije je u njemačkoj pokrajini Šlezvig-Holštajn radio kao poslanik u parlamentu. No, za svoja nedjela će, kako piše list iz Kelna odgovarati posthumno. „Čak i kao unuci sanjamo da nas progone SS-ovci. Mnogi imaju ovu traumu u Voli, distriktu na sjeveru Varšave gdje je osnovan Varšavski geto i gdje je ubijeno preko 300.000 Jevreja. 1944. su za samo tri dana u nezamislivom pokolju poubijali oko 50.000 ljudi.“

List piše i kako će Hana Novak-Radziejovksa, mlada direktorka dijela Muzeja Grada Varšave u Voli za nekoliko dana da otvori izložbu o Hajncu Rajnefartu – ‚Dželatu iz Varšave‘.

„Nakon rata ovaj nekadašnji general pukovnik SS divizije bio je gradonačelnik Vesterlanda na ostrvu Zilt (Sylt). Kasnije je bio poslanik u parlamentu a na kraju se bavio advokaturom. Istraga protiv njega je obustavljena bez podizanja tužbe. Umro je kao respektabilan i poštovan građanin grada Vesterland u maju 1979. godine na ostrvu Zilt.

Ratni zločinac kao poslanik u parlamentu

Kelnski dnevnik napominje kako je otvaranje izložbe u Voli o „Dželatu iz Varšave“ nevjerovatno važno i napominje da je u parlamentu njemačke pokrajine Šlezvig-Holštajn 10. jula ove godine izraženo „najdublje saučešće“ i žaljenje da je „jedan ratni zločinac mogao da bude poslanik u parlamentu“ te pokrajine.

„Skoro da nema fotografija koije su urađene te ‚crne subote‘. A te ‚crne subote, avgusta 1944, bilo je toliko vruće da je Rajnefart naredio da se leševi stave na gomilu i spale. Smrad koji se širio od leševa je bio nesnosan. ‚Tako da od žrtava nije ostalo ni traga. Samo pepeo. Tone pepela.‘ Novak-Radziejovska kaže kako Rajnefarta žele posthumno da privedu pred sud, a primjer za to je proces ‚Ajhman u Jerusalimu‘, kako je to opisala Hana Arent.“

Direktorka muzeja u Varšavi kaže da je sigurno to da su krivci mrtvi, ali je dobro da se posthumno i zbog njemačke vjerdostojnosti činjenično dokaže da je Hajnc Rajnefart bio ‚Dželat iz Varšave‘“.