Mostarski student protiv sjevernokorejskog vođe

"Rijetko se događa da se međunarodni mediji zanimaju za jednog studenta iz Mostara. No, taj mladić u crnom odijelu, s dvije naušnice u uhu i štreberskim naočalama nije običan student. Kim Han Sol (na fotografiji gore) pripada jednoj od najozloglašenijih i najtajnovitijih obitelji svijeta: dinastiji Kim, koja diktatorski vlada Sjevernom Korejom od njezine neovisnosti 1948. 17-godišnjak je praunuk osnivatelja države Kima Il Sunga, unuk njegovog nasljednika Kima Jong Ila i nećak aktualnog vlastodršca Kima Jong Una", pojašnjava u svome članku Spiegel online, osvrćući se na intervju koji je taj mladić dao bivšoj finskoj ministrici i UN-ovoj diplomatkinji Elisabethi Rehn za finsku TV postaju Yle.

Nada se ujedinjenju Sjeverne i Južne Koreje

Kim Han Sol trenutačno pohađa koledž Ujedinjenog svijeta u Mostaru (United World College), gdje je i dao intervju finskoj televiziji. "Na tečnom engleskom Kim pojašnjava da sanja o tomu da se jednog dana vrati u svoju domovinu Sjevernu Koreju. Tamo želi, kako je kazao, stvari promijeniti nabolje i ljudima olakšati život. Rado bi radio na stvaranju svjetskog mira, 'posebice kod kuće'. Nada se ponovnom ujedinjenju dviju Koreja, naglasio je. Svoga strica Kim Jong Una je osudio kao diktatora", navodi Spiegel.

Die Welt pojašnjava da se Kim pritom osvrnuo na odvojenost od svoga djeda i strica te da ih, pošto je odrastao u Kini, nikad nije upoznao, a o svome stricu, aktualnom vlastodršcu u Sjevernoj Koreji, Kim Jong Unu, konkretno je kazao: "Stvarno ne znam kako je postao diktatorom, to je bila stvar između njega i moga djeda", prenosi Welt Kimovu izjavu.

Spiegel dodaje da to nije prvi put da se Kim Han Sol kritički izjašnjava protiv okolnosti koje vladaju u njegovoj rodnoj zemlji. "Protekle godine je na Facebooku i Twitteru objavio zapise u kojima krivnju za patnju Sjevernih Korejaca pripisuje svojoj obitelji. On sam se osjeća krivim što ima dovoljno za jesti, dok u njegovoj domovini ljudi gladuju, kazao je on", prenosi Spiegel.

EU pomoć nije rješenje, već problem Kosova

Nekoliko tjedana nakon ukidanja međunarodnog nadzora Kosova, Frankfurter Rundschau piše o tome da ta "najmlađa zemlja Europe ekonomski ostaje ovisna o inozemstvu: strane izravne pomoći i transakcije Kosovara iz dijaspore čine gotovo jednu trećinu bruto domaćeg proizvoda. Gotovo da i nema industrije, čak se i luk i češnjak uvoze. Stopa nezaposlenosti kod 1,9 milijuna Kosovara iznosi više od 40 posto, većina stanovništva živi u siromaštvu. Zemlja ni u dogledno vrijeme, kako procjenjuju zapadni diplomati, neće biti sposobna sama živjeti bez pomoći EU-a. Za Albina Kurtija EU pomoć međutim nije rješenje, već problem Kosova. Vođa oporbene stranke Vetevendosje u prištinskom parlamentu već mjesecima govori protiv 'od EU-a nametnute privatizacije' kosovskog gospodarstva. Međunarodna zajednica je od kraja rata doduše osigurala više od četiri milijarde eura za zemlju, ali je većina tog novca nestala kod korumpiranih vladajućih političara, navodi Kurti. Dodaje da je EU od zemlje napravila neoliberalni eksperiment, iz čega međunarodni koncerni vuku svoje prednosti, ali ne i kosovsko stanovništvo."

Frankfurter Rundschau u svezi tih Kurtijevih otvorenih kritika navodi da je bilanca dosadašnje strategije privatiziranja mršava: ekstremno velika nezaposlenost i posrnula ekonomija, što u svome aktualnom izvješću o Kosovu navodi i Europska komisija. "Korupcija s neprestanim kršenjima ugovora koči gospodarstvo. U Prištini se doduše grozničavo gradi, ali čak visoki diplomati ne prešućuju da iza mnogih građevinskih projekata stoji poneki političar, koji želi uložiti mito. I tako su ulični kafići u Prištini već u podne puni mladih ljudi, koji zbog nedostatka posla ne znaju kamo sa sobom te satima piju jednu te istu kavicu", zaključuje Frankfurter Rundschau.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić