Može li pandemija čak pomoći miru u Afganistanu?
22. mart 2020
Mnogi ljudi u Afganistanu reagovali su s iznenađenjem i ogorčenjem na vijest da su početkom sedmice u Heratu na zapadu zemlje desetine Afganistanaca pobjegle iz karantina. Sumnja se da su svi zaraženi koronavirusom. Prema izvještaju lokalnih medija, neki od njih su već pozitivno testirani na virus korone. Međutim, nisu više mogli podnositi loše uslove u bolnici i napustili su karantin uz pomoć svojih porodica.
Neki Afganistanci reagovali su na to s razumijevanjem. "Dok se afganistanski političari bore za vlast i moć, opasni virus korone se sve više širi", žali se stanovnik Kabula Mohammad Ibrahim Asim. "I pandemija i politička situacija imaju direktan uticaj na svakodnevni život. Ako krizni menadžment ne uspije u nastojanju da zaustavi širenje virusa, suočićemo se sa velikom nesrećom", kaže on za DW.
Prvi slučaj korone u Afganistanu potvrđen je prije nekoliko sedmica. Zaražen je bio Afganistanac, koji se vratio iz Irana. Prema navodima afganistanskog Ministarstva zdravstva trenutno su potvrđena i registrirana 22 slučaja zaraze koronavirusom. Svi oboljeli imali su veze sa Iranom s kojim Afganistan dijeli "otvorenu” granicu dužine 900 km.
Iran je trenutno prijavio 16.000 zaraženih virusom SARS-CoV-2. U borbi protiv brzog širenja virusa, Teheran je deportirao desetine hiljada afganistanskih izbjeglica. Virolozi strahuju da je veliki dio povratnika zaražen. Ako ništa onda samo zbog toga službena brojka afganistanske vlade o 22 slučaja zaraze koronavirusom nije vjerodostojna.
Nesposobna za djelovanje
Afganistanska vlada reagirala je sporo i nevoljko na zabrinjavajući razvoj situacije u susjednom Iranu. Prošle sedmice je najavila zatvaranje javnih objekata i otkazala sve sportske događaje. Otkazala je i proslavu predstojeće perzijske Nove godine - Nouruz koja se trebala održati sljedećeg petka i subote. U medijima, političari i novinari pokušavaju podići svijest o bolesti – do sada sa neznatnim uspjehom.
Mnogi dobro informisani Afganistanci žele stroža pravila i kampanju širom zemlje koja bi doprla do ljudi u ruralnim područjima. Granice s Iranom i Pakistanom također se trebaju nadgledati. Ali Afganistanci su skeptični. "Naša vlada ne može kontrolisati ni naš glavni grad", žali se Shoaib iz Kabula. "Kako bi sada, u cilju sprječavanje zaraze koronavirusom, mogla staviti granice pod svoju kontrolu?"
Za Afganistance poput Mohamada Ibrahima Asima je od esencijalnog značaja prestanak političkog zastoja. To je neophodno kako bi se svi Afganistanci ujedinili u borbi protiv pandemije. Nakon predsjedničkih izbora u septembru 2019. održane su dvije ceremonije inauguracije u Kabulu. Pored sadašnjeg predsjednika Ghanija, koji je zvanično pobijedio na izborima, pretenzije na predsjedničku funkciju ima i njegov rival Abdullah, koji je osnovao protuvladu. "Da bi postigli mir, političari najprije moraju postići dogovor i kao prvi zajednički vladin akt proglasiti borbu protiv koronavirusa i staviti je na prvo mjesto. Tek nakon toga mogu započeti mirovne pregovore s talibanima", kaže Asim.
Mir u vremenima korone?
Nakon što su Sjedinjene Države i talibani krajem februara potpisali mirovni "deal”, postojala je nada da bi mogao početi unutarafganistanski dijalog. No, afganistanska vlada i talibani i dalje su podijeljeni po pitanju puštanja na slobodu talibanskih zarobljenika.
Afganistanski politolog Barnett R. Rubin poziva sve političke stranke u Afganistanu da se ujedine pred nadolazećom epidemijom koronavirusa. On je za DW rekao da su zemlji hitno potrebne zaštitne mjere. "Bijeg ili bilo koji oblik borbe samo će dodatno proširiti bolest i zarazu", rekao je Rubin. "Zemlja je podijeljena, nema funkcionalnu vladu i ima malo resursa. Stoga je najvažnije da svi sarađuju.”
Najia Anwari, glasnogovornica afganistanskog Ministarstva mira, rekla je za DW da je vlada spremna nastaviti unutarafganistanske mirovne pregovore. "Koronavirus predstavlja globalnu prijetnju. Afganistanska vlada prati razvoj događaja i traži razgovore sa talibanima."
Razgovori - ali gdje?
Zasada se ne zna, gdje bi se takvi razgovori mogli odvijati. Svojevremenio se raspravljalo da to bude u Norveškoj. Zbog zabrane ulaska u Europsku uniju – to sada ne dolazi u obzir. "Kako bi spriječio širenje virusa, Katar je također odlučio zatvoriti svoje granice. Talibani poštuju ovu odluku", izjavio je glasnogovornik talibana DW-a Zabihullah Mudžahid. "Međutim, Katar je obećao da će takvo stanje potrajati samo dvije sedmice”, dodao je Nudžahid.
"Razgovori bi se sada trebali odvijati putem video konferencije", sugerira Rubin. Ili bi ih strane u Afganistanu same mogle voditi. Ta se mogućnost do sada nije razmatrala, ali mogla bi otvoriti nove perspektive. Napokon, sve strane u zemlji – afganistanska vlada, paralelna vlada i talibani - svi su zainteresirani za zaustavljanje širenja virusa. I to je ono u čemu se svi slažu.
U pisanju članka sarađivao Ghazanfar Adeli iz Kabula