„Možete da opstanete ili da nestanete“

Ljubisav Simić, nekadašnji predsjednik Skupštine opštine Bratunac, svjedok odbrane na suđenju za zločin u selu Kravica kod Srebrenice, u četvrtak je pred Višim sudom u Beogradu rekao da nije bio u blizini hangara Kravica kada su tamo masovno ubijani Bošnjaci. Naveo je i da ne poznaje nijednog od osmorice optuženih, koji su u četvrtak svi bili prisutni u sudnici u Beogradu.

Prema optužnici, Nedeljko Milidragović, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Dragomir Parović i Aleksa Golijanin i Vidosav Vasić, su kao pripadnici Centra za obuku „Jahorina“ Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske, 14. jula 1995. godine, unutar i u okolini hangara zemljoradničke zadruge u selu Kravica ubili najmanje 1.313 bošnjačkih civila.

Naknadno čuo da se dogodio zločin

Simić, koji je svjedočio i pred Haškim tribunalom i pred sudom u Sarajevu, rekao je da nije bio u prisutan kada se dogodio ovaj zločin, i da je „tek kasnije“ čuo da je ubijena grupa ljudi koja se prethodno predala srpskim snagama.

Jedan od onih koji su se predali, naveo je Simić, oteo je pušku jednom pripadniku srpskih snaga i ubio ga, a onda je, rekao je ovaj svjedok – nastao haos. Dodao je i da je od vojnika čuo da su vidjeli tijela ubijenih ispred hangara Kravica i da je bio „šokiran tom viješću“.

Simić je na ročištu u četvrtak govorio i o u sastanku u hotelu „Fontana“ koji je održan 12. jula 1995. godine. Sastanak je organizovao nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić koji je 2017. prvostepenom presudom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici. 

Sastanku su, posvjedočio je Simić, osim Mladića, prisustvovali i predstavnici vojske i civilnih lica iz Srebrenice, komandant UNPROFOR-a i njegov prevodilac.

Mladić je tada rekao da je Srebrenica „vojnički pala“, a Bošnjacima poručio: „Sada imate mogućnost da opstanete ili da nestanete“, naveo je ovaj svjedok odbrane i dodao da nekadašnji komandant komandant VRS nije objasnio šta je tačno pod tim podrazumijevao.

Rekao je da je on razumio da je Mladić želio da kaže da „vojska koja je poražena“ treba da preda oružje jer bi neko mogao da ga zloupotrijebi. Na pitanje da li je kao predsjednik bratunačke skupštine imao kontakte sa vojnim i policijskim snagama, odgovorio je da je od tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića dobio naređenje da se ne miješa u „vojne stvari“.

Odgovarajući na pitanje da li je 12. jula u Potočarima vidio odvajanje starijih muškaraca, žena, i djece od vojno sposobnih muškaraca, rekao je da nije obraćao pažnju na to i da su svi ulazili u autobuse, za koje nije mogao precizno da kaže ko ih je obezbijedio.

Prekidanje postupka

Prije svjedoka odbrane, na prethodnim ročištima ispitani su svjedoci optužbe, među kojima je bila i Saliha Osmanović koja je ispričala da je u julu 1995. godine napustila Srebrenicu sa suprugom i sinom, sa kojima se rastala u mjestu Kazani, poslije čega ih više nikada nije vidjela.

Prema izvještaju Fonda za humanitarno pravo, ranije su svjedočili i Krsto Simić i Ostoja Stanojević, vozači koji su, poslije ubistva civila, upućeni u Kravicu da prevoze leševe. Oni su tada opisali kako su leševi prevoženi do masovnih grobnica, ali nisu mogli da kažu ko je ubijao civile u Kravici.

Jedini svjedok optužbe koji još uvijek nije ispitan je zaštićeni svjedok 301. Zamjenik tužioca Bruno Vekarić rekao je u četvrtak da insistira da ovaj svjedok bude ispitan. Prema ranijim navodima medija, svjedok 301 je odlučio da ne svjedoči zbog pogoršanog zdravlja i zato što su mu upućene prijetnje. 

Optužnica za zločin u Kravici kod Srebrenice podignuta je 2016. godine, ali je suđenje prekinuto 2017. jer u vrijeme podizanja optužnice Srbija nije imala ni tužioca za ratne zločine, ni vršioca te funkcije. Postupak je nastavljen nekoliko mjeseci kasnije, čitanjem optužnice o kojoj su se izjasnili svi optuženi, koji su naveli da nisu krivi.

Suđenje je u četvrtak pratilo nekoliko predstavnika nevladinih organizacija, predstavnice organizacije Majke Srebrenice, nekoliko novinara i jedan čovjek koji je nosio bedž sa natpisom da u Srebrenici nije počinen genocid. Sljedeće ročište za zločin u selu Kravica zakazan je za 31. januar sljedeće godine.

Deset pretresa u decembru, moguća još jedna optužnica

Pred Višim sudom u Beogradu za decembar je zakazano deset pretresa u okviru suđenja za ratne zločine. Moguće je da će biti podignuta još jedna optužnica, pošto je nedavno uhapšen bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Osman Osmanović, kome je na prijedlog Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu određen pritvor do tri mjeseca.

Zamjenik tužioca za ratne zločine i portparol Vasilije Seratlić je u izjavi za DW naveo da postoji sumnja da je Osmanović izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, tako što je 1992. godine u logoru na lokalitetu „Rasadnik“ u Gornjem Rahiću, kao pripadnik HVO, a kasnije Armije BiH, sa pripadnicima svoje jedinice „nanosio povrede tjelesnog integriteta, mučio, zlostavljao i zastrašivao civilna lica i zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske“.

U najnovijem izvještaju koji je u sredu predstavio pred Savjetom bezbjednosti UN, Serž Bramerc iz Tužilaštva Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, rekao je da pred domaćim sudovima u regionu treba da se sudi za još mnogo slučajeva ratnih zločina, ali da je to moguće samo ako se poboljša regionalna saradnja.

Istakao je i da su širom bivše Jugoslavije rasprostranjeni negiranje zločina i veličanje ratnih zločinaca. „Političari smatraju da na izborima pobjeđuju tako što negiraju zvjerstva i veličaju one koji su za njih odgovorni. Neki promovišu revizionističke istorijske narative, dok drugi pokušavaju da pridobiju glasove tako što komemoriraju ratne zločince, umjesto da ih osuđuju“, naveo je Serž Bramerc.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android