Mudri diktator i mirotvorac

Egipatski predsjednik za jedne je „mudri mirotvorac“, za druge diktator, a na neki način Hosni Mubarak je i jedno, i drugo. Za Zapad on je vrsta manjeg zla, jer Zapad radije sarađuje sa „mudrim diktatorom“, nego nepredvidivim tiraninom.

Mubarak je na vlast došao 1981. kada je tokom vojne parade ubijen tadašnji predsjednik Anvar el Sadat zbog toga što je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom. Mubarak je, kao potpredsjednik, stajao pored njega i nekim čudom preživio.

Na spoljnom planu Mubarak se odlučio za kontinuitet i smatra da je uspjeh moguć samo na osnovu dijaloga. To se odnosi i na palestinsko – izraelski spor o kome kaže:

„Moramo sve učiniti da obje strane dovedemo za pregovarački sto. Moraju sjesti i razgovarati, htjeli to ili ne – rješenje se mora naći“.

Opozicija optužuje Zapad

Na unutrašnjem planu savezništvo sa Zapadom za Mubaraka je prije problem i protivnici ga optužuju za izdaju. Tako Mubarak od 1981. godine zemljom vlada gvozdenom rukom i, ako je potrebno, vanrednim zakonima kako bi se suprotstavio religioznom fanatizmu kojim je prožeto egipatsko društvo.

Zvanično zabranjena Muslimanska braća su glavna opoziciona snaga i kontrolišu petinu parlamenta preko navodno nezavisnih poslanika. Sekularna opozicija se osjeća pod pritiskom i optužuje Zapad da ju je ostavio na cjedilu.

Žorž Isak, saosnivač pokreta „Dosta“ kaže: „Zašto Zapad i SAD podržavaju despotski režim? Dokazano je da takva podrška šteti demokratskim snagama u arapskom svijetu i da je u korist totalitarizma“.

Međutim, Andreas Jakobs, šef kairskog biroa Fondacije Konrad Adenauer o tome ima svoje mišljenje:

„Naravno, razumijem opoziciju, ali su – na žalost – upravo u Egiptu demokratske snage slabe, podijeljene i nejedinstvene. I dio opozicionih snaga je sve prije nego demokratski. Tako je veoma teško sve zadovoljiti ovdje u Egiptu“, kaže Andreas Jakobs.

Autor: Hassan Znined/ Nenad Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić