Mursi nije usamljen slučaj
19. juni 2019
Za Muslimansko bratstvo je stvar sasvim jasna: oni optužuju vladu za „ubistvo" Mohammeda Mursija, bivšeg egipatskog predsjednika, koji dolazi iz njihovih redova. Loši uslovi u zatvoru u kojem je Mursi bio smješten imali su za cilj da ga polako ubiju, poručili su iz stranke "Sloboda i pravda", bliske Muslimanskom bratstvu.
Mursiju se uskraćivani lijekovi u zatvoru i dobivao je "odvratnu hranu", navode dalje iz ove stranke. Zatvoreniku su uskraćena "osnovna ljudska prava", tvrde oni.
S druge strane, državni medij "Al-Ahram", pozivajući se na medicinske krugove, izvijestio je da je bivši predsjednik pretrpio srčani udar i da je to uzrok smrti. Međutim, zvanična potvrda još nije izdata. Pored toga, i Državno tužiteljstvo naredilo je istragu o uzroku smrti.
Sve dok se ne objave rezultati istrage, egipatska vlada stoji pod optužbom da se nije ozbiljno brinula za pravilan tretman zatvorenika. Ovo se očito odnosi i na jako važnog osuđenika kao što je to bio Mohammed Mursi.
Upozorenje od „prerane smrti"
Još u martu 2018. godine je nezavisna britanska komisija upozoravala i kritikovala to što je muškarac, koji boluje od dijabetesa i slabih bubrega smješten u samici 24 sata dnevno. "Uskraćivanje osnovne zdravstvene zaštite na koju ima pravo može dovesti do njegove prerane smrti", upozorio je tada predsjednik komisije Crispin Blunt.
Mursijev advokat Abdel-Menem Abdel-Maksud izjavio je za Reuters da je 67-godišnji Mursi bio u lošem zdravstvenom stanju u pritvor. "Predavali smo nekoliko zahtjeva za liječenje. Jedni su odobreni, dok drugi nisu", izjavio je on.
Smrt Mursija baca svjetlo na generalno postupanje sa zatvorenicima u egipatskim državnim zatvorima, govori Wenzel Michalski, direktor organizacije Human Rights Watch u Njemačkoj, u razgovoru za DW:
"Pod pretpostavkom da je bivši predsjednik zaista preminuo zbog loših uslova pritvora, onda možete zamisliti koliko su ti uslovi u stvari loši".
"Odstranjeni kritičari vlade"
Human Rights Watch (HRW) je 2016. godine istraživao zatvor visoke sigurnosti "Skorpion" u Kairu. Tamo su, prema ovoj organizaciji za ljudska prava, otkriveni alarmantni nalazi. Zatvorsko osoblje brutalno je tuklo zatvorenike, izoliralo ih u uske, tzv. "disciplinske ćelije", ometajući njihovo liječenje i sprečavajući kontakt sa rodbinom i advokatima.
Ovaj zatvor predstavlja vrhunac državnog represivnog lanca, navodi se u izvještaju. "Zbog toga politički protivnici gube svoj glas i nadu", prenosi zamjenik direktora Human Rights Watcha za Bliski Istok i Sjevernu Afriku, Joe Stork. "Jedini cilj ovog zatvora je da on očigledno služi kao mjesto na kojem se kritičari vlasti mogu odstraniti i zaboraviti", upozorava Stork.
"Svakodnevno maltretiranje"
Zatvorenici se također redovno zlostavljaju, dodaje Wenzel Michalski iz HRW-a: "Znamo za električne šokove i premlaćivanja kablovima uz seksualno zlostavljanje, kao i za prijetnje ili čak silovanja od strane muških zatvorenika. To se događa svakodnevno."
O ozbiljnim kršenjima prava zatvorenika u egipatskim zatvorima takođe je izvještavala i "Arapska informaciona mreže za ljudska prava". Prema njihovim navodima, zatvorenici su često bili u samici jako dugo. "To u nekim slučajevima premašuje zakonski dozvoljene rokove", objašnjava Gamal Eid, direktor i osnivač ove organizacije u razgovoru sa DW.
Zakon se inače višestruko ignoriše u zatvorima u Egiptu, a protiv službenika koji su prekršili svoje dužnosti ne provodi se istraga. Stoga, Mursi nije prvi zatvorenik koji je podlegao zbog loših uslova u zatvoru. "Ali ipak, on je istaknuti slučaj koji baca svjetlo na opšte okolnosti u zatvorima", navodi Eid.
Pored toga, Eid takođe kritikuje različite zatvorske uslove zatvorenika. On je sam vidio nekoliko ministara iz smijenjene vlade Mubaraka koji su dovezeni na vlastita suđenja u klimatiziranim automobilima. S druge strane, politički protivnici režima prevoženi su u uobičajenim zatvorskim autobusima.
"Egipat je vojna i policijska država", tvrdi Wenzel Michalski. "Zbog toga vlada i ne pokušava da ubijedi u svoju politiku one koji razmišljaju drugačije, da formira većinu i akcenat stavi na uravnoteženost", objašnjava on. Umjesto toga, vlada nameće svoje interese, a bitnu ulogu u tome igra činjenica da vojska kontroliše velike dijelove industrije, dodaje on: "Vojska ima veliku političku i ekonomsku moć, i ta moć se mora održavati. Da bi to osigurali, oni pribjegavaju brutalnim metodama ."
Poziv na kritiku
Stephan Roll i Luca Miehe iz berlinske Fondacije "Nauka i politika" su se još u martu, kada je riječ o stanju ljudskih prava u Egiptu, založili za to da EU i Njemačka trebaju biti „jasno kritični prema Egiptu zbog stalnih ograničenja ljudskih i građanskih prava, na primjer u forumu Vijeća za ljudska prava UN-a".
Za unapređenje ljudskih prava i građanskih sloboda i vlasti moraju u fokus staviti rad na razvoju, navode ovo dvoje istraživača: "U projektima bi se mnogo više pažnje trebalo posvetiti implementaciji pristupa ‚do-no-harm‘ kako bi se spriječilo da se pomoć koristi za dalje širenje represivnih struktura moći."