1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Muslimanske izbjeglice nepoželjne

Peter Lange
16. maj 2017

Proteklog tjedna je pred Sudom Europske unije počeo proces o temi koja EU opterećuje već duže vrijeme. Riječ je o raspoređivanju izbjeglica po zemljama članicama, čemu se protive Slovačka i Mađarska.

https://p.dw.com/p/2cwTN
Žena izbjeglica s maramom na glavi i dvoje male djece u kampu u Turskoj
Foto: picture-alliance/AP Photo/Emrah Gurel

Kad je 2015. u Vijeću Europske unije donesena odluka o raspoređivanju po članicama EU-a oko 120.000 izbjeglica koje se nalaze u izbjegličkim kampovima u Grčkoj, Robert Fico, premijer Slovačke, je bio vidno ljut. "To je naredba koju ne možemo prihvatiti. Ja ostajem pri svom obećanju: dok god sam premijer, nijedna 'kvotna izbjeglica' neće doći u Slovačku", poručio je Fico. Pritom je na Slovačku, prema toj odluci o kvotnom raspoređivanju, 'otpalo' tek 805 izbjeglica koje bi ta članica EU-a trebala primiti. Pored Slovačke protiv raspoređivanja su bile Mađarska, Češka i Rumunjska.

Robert Fico Polizei
Robert Fico u Slovačkoj ne želi muslimanske izbjegliceFoto: Imago/Xinhua

Bila je to jedna nesretna situacija koja se mogla izbjeći, ističe rezimirajući čitav slučaj politolog Wladimir Handl. "Legalno i legitimno je to svakako bilo. Ali nije bilo politički pametno. Te zemlje se stvarno naljutilo, a drugi su doduše kimali glavom, ali nisu ništa ili gotovo ništa učinili", podsjeća Handl. 

"Islamu nema mjesta u Slovačkoj, mi nismo multikulti"

Europska unija je doista daleko od toga da tu uredbu i provede. Razlog nisu samo četiri gore navedene zemlje koje se protive, već i druge provode prešutno opstrukciju, koče čitav proces. No, Robertu Ficu nije bilo dovoljno samo izraziti negodovanje zbog odluke o raspoređivanju, te je otišao čak pred sud. Njegov kabinet je početkom prosinca 2015. donio odluku kako Slovačka želi podnijeti tužbu protiv toga pred Sudom Europske unije. "Mi smo vlada Slovačke, vlada jedne suverene države. Mi imamo pravo podnijeti takvu tužbu", obrazložio je slovački premijer. A toj tužbi se priključila i Mađarska.

Slovačka odbrana od izbjegličke najezde

Kao mnoge druge manje europske zemlje koje su stoljećima bile pod tuđinskom vlašću, tako je i Slovačka posebno osjetljiva kad se radi o suverenitetu. U to pripada da se može sam odlučivati o tome tko dolazi u zemlju, a tko ne. Stoga za vladu u Bratislavi u najboljem slučaju u obzir dolaze dobrovoljna rješenja. A ako izbjeglice, onda molimo kršćanske izbjeglice ili ukrajinske, mišljenja je Bratislava, jer, kako je to kazao Robert Fico: "Ja volim jasne riječi. Islamu nema mjesta u Slovačkoj. Mi nismo multikulti. Mi na to kažemo ne i nećemo promijeniti naše stajalište."

Izbjeglička tema kao "politički rudnik zlata"

Time je šef vlade prilično precizno pogodio u bit onoga što misli i stanovništvo. Slovačka sa svojih oko pet milijuna stanovnika ima vrlo malen broj stranaca koji žive u toj zemlji (manje od tri posto). Nekoliko tisuća njih su muslimani. Ali tamo gdje gotovo nema stranaca, strah od njih je posebno velik. To je politička realnost koju jedan populistički premijer koji želi biti ponovno izabran, naravno, ukalkulira. "Robert Fico je uvidio da je s izbjegličkom temom naišao na politički rudnik zlata", kazao je slovački novinar Marian Leško u ožujku prošle godine pred parlamentarne izbore u Slovačkoj.

Izborni plakat za Ficinu stranku SMER
Populističke izjave su dominirale izbornu kampanju prošle godine u SlovačkojFoto: picture-alliance/dpa/F. Singer

Muslimanski migranti - jednako potencijalni teroristi - jednako opasnost za unutarnju sigurnost - ta jednadžba je dominirala izbornom kampanjom. No, to nije puno pomoglo premijeru. Fico i njegov lijevo-populistički Smer su izgubili apsolutnu većinu i sada vladaju s dva koalicijska partnera. U parlamentu tako sada sjedi i jedna neonacistička stranka. I kod sve te posvađanosti u Slovačkoj, u jednoj stvari su svi složni: useljavanje, barem ono muslimansko, nije poželjno. A tko ipak kao izbjeglica nekako dospije u Slovačku - 16 ih je navodno ove godine dosad bilo - najprije dolazi u jednu vrstu logora za zatočenike; jedna vrsta zastrašivanja o kojoj se već pročulo. Tako da i nije sasvim pogrešno ako vlada u Bratislavi tvrdi da izbjeglice i ne žele doći u Slovačku. Ostaje samo još da se vidi što će Sud EU-a u Luxembourgu kazati. Presuda se očekuje najranije u listopadu ove ili najkasnije u ožujku iduće godine.