Na Balkanu cigle umjesto plaće

Navodeći primjer iz tvornice nakita "Zlatara Majdanpek" u Srbiji, austrijski list Die Presse donosi članak u kojemu piše kako se zaposlene u zemljama bivše Jugoslavije sve češće isplaćuje u "naturi" umjesto novcem. Die Presse tako piše da je poslodavac radnike te tvornice u rujnu isplatio u dukatima jer nije mogao drukčije podmiriti plaće. U prosjeku je svaki zaposleni dobio 25 zlatnih dukata težine od oko dva grama, piše ovaj list.

Plaća u ciglama, alatima ili keramičkim pločicama

I doista je tako, piše dalje Die Presse, da je sve više zaposlenih u zemljama bivše Jugoslavije suočeno s problemom da im se mjesecima ne isplaćuju plaće. "Bilo da je riječ o državnim ili privatnim tvrtkama, poduzeća koja imaju poteškoće s isplatama, s obzirom na gospodarsku situaciju, sve češće posežu za tim da svoje uposlenike isplaćuju u 'naturi'. Ta vrsta isplate, međutim, ni u kojem slučaju nije rijetkost, priča sindikalac Tane Peulić iz Banje Luke. Na gradilištima se, kaže on, radnici sve češće isplaćuju u ciglama, alatima ili keramičkim pločicama, a u drvnoj industriji namještajem. Čak postoje slučajevi da se radnike isplaćuje u formi odvodnih cijevi, kaže Peulić: 'Ako poslodavac nema novca, radnici u krajnjem slučaju pristaju na svaku vrstu isplate.' Taj povratak isplatama u formi kompenzacije ekonomiste sve više podsjeća na katastrofalno ratno desetljeće 1990-ih. I tijekom tadašnje hiperinflacije su plaće često isplaćivane u naturi, pojašnjava beogradska profesorica ekonomije Slavica Manić. Tu sve popularniju praksu isplate u naturi ionako oslabljeni sindikati promatraju sa zabrinutošću", piše Die Presse pojašnjavajući da je tim ljudima teško zatim zamijeniti te proizvode za druge ili za novac.

Die Presse s tim u svezi dodaje jedan "bizaran" primjer iz prošle godine u Vrnjačkoj Banji na jugu Srbije: "Za neisplaćene plaće je komunalno poduzeće ponudilo besplatna grobna mjesta za uposlene i njihove članove obitelji. Prijavile su se samo dvije osobe, ostatak je radije dao da im se plaće isplate u ogrjevnim drvima."

Strah od "Republike Srpske na Kosovu"

Der Standard se osvrće na izgrede na Kosovu koji su zabilježeni u noći s ponedjeljka na utorak, a povodom protivljenja pristaša albanske nacionalne stranke Vetëvendosje (Samoopredjeljenje) zbog primjene sporazuma koji je sa Srbijom sklopljen 25. kolovoza. "Riječ je o udruženju srpskih općina na Kosovu", piše Der Standard i pojašnjava da su izgredi izbili nakon što je šef spomenute stranke Albin Kurti uhićen zbog bacanja suzavca u kosovskom parlamentu. "Kurti od premijera Ise Mustafe tražio da povuče svoj potpis sa sporazuma sa Srbijom", pojašnjava ovaj list dodajući da je Kurti pušten na slobodu i da se zatim priključio demonstrantima ispred parlamenta.

"U pozadini svega toga se radi o jednoj igri za moć bivših članova Oslobodilačke vojske Kosova UÇK (UČK). Oporbene stranke Samoopredjeljenje, Nisma i AAK koje sve i jedna imaju veze s bivšim UÇK-om, ofenzivno se bore protiv vladajuće stranke PDK bivšeg premijera Hashima Thacija, a koja također dolazi iz UÇK tabora. Posebice šef AAK-a i bivši vođa UÇK-a Ramush Haradinaj vodi žestoku svađu s Thacijem zato što se nakon svog puštanja na slobodu iz Den Haaga 2012. bio ponadao da će postati premijer. Haradinaj važi kao izrazito brutalan. Pored toga, bivši vođe UÇK-a poput njega se plaše da bi se mogli naći pred novim tribunalom za ratne zločine čije uspostavljanje traže SAD i EU. Samoopredjeljenje koje se zalaže za 'Veliku Albaniju', međutim, strahuje da bi udruženje srpskih općina na Kosovu slično kao i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini moglo djelovati protiv zajedničke države", piše Der Standard.