Na pomolu "klasne podjele" u internetu

"3. aprila odlučuje se o budućnosti interneta", tvrdi Thomas Lohninger iz organizacije EDRi. Ova organizacija zalaže se za građanske slobode u internetu. "Ukoliko izgubimo na ovom glasanju, onda gubimo i internet sa svim njegovim šansama da bude nosilac razvoja demokratije, privrede i nauke", kaže on. Ovo su krupne riječi kojima se aktivisti obraćaju javnosti uoči glasanja Evropskog parlamenta o novom Zakonu o jedinstvenom telekomunikacionom tržištu.

Novim zakonom bi, naprimjer, tokom 2015. godine trebalo da se ukine plaćanje takozvanog "roaminga" unutar EU. U ovom zakonu, što je posebno kontroverzno, radi se i o takozvanoj "neutralnosti mreže".

Šta se krije iza ovog termina? Kada surfamo po internetu, bilo da šaljemo e-mail ili gledamo neki video, kroz mrežu se k nama i od nas šalju paketi podataka. Do sada se u jedan od osnovnih principa interneta ubrajalo to da se svi paketi tretiraju isto, bilo da dolaze od običnog korisnika ili od nekog koncerna poput Youtube-a. Neki smatraju da novi zakon ugrožava ovu jednakost korisnika unutar mreže.

Internet s dvije klase korisnika?

Aktivisti smatraju da su problematične neke namjere Evropske komisije, koja je predlagač novog zakona. Novim zakonom bi internet-provajderi osim običnih, mogli da ponude korisnicima i "specijalne usluge". Ove usluge su u novom zakonu neprecizno definisane. Stoga prijeti opasnost od "interneta s dvije klase", vjeruje Katharina Nocun iz organizacije Campact. Ona kaže kako se tako otvara mogućnost da "veliki koncerni kupe traku za preticanje na autoputevima interneta" i tako spriječe konkurenciju i inovacije u internetu.

Nadja Hirsch, koja je među poslanicima liberalne stranke FDP u Evropskom parlamentu specijalizovana za pitanja interneta, smatra da bi žrtve ovakvog razvoja događaja mogle da budu male i firme u osnivanju. "Stručnjaci koji su nam potrebni da bismo u Evropi ponovo vratili našu nezavisnost u IT-strukturama, tako će ponovo završiti pod točkovima velikih koncerna koji će moći da ih "preteknu" u internetu", tvrdi Hirsch.

Čemu zabrinutost?

Autorka novog zakona, evropska komesarka za pitanja digitalne infrastrukture Neelie Kroes, ne razumije čemu toliko uzbuđenje. Ona kaže kako je svima stalo do toga da građani EU imaju nesmetan pristup internetu, bez blokada ili smanjenja brzine prenosa podataka. A "specijalne usluge"? One već postoje, ali se tek usvajanjem zakona one regulišu na jasnim principima, tvrdi Kroes. One su namijenjene prvenstveno sadržajima kojima je potrebna veća brzina prenosa, poput TV-programa ili video-konferencija.

"Specijalne usluge nikada neće biti alternativa internetu, neće internet mrežu učiniti sporijom za ostale korisnike, niti će korisnicima biti nametnute protiv njihove volje", navodi Kroes i dodaje da cilj nije da korisnici iznenada moraju da posebno plate kako bi gledali video-snimke na portalu Youtube.

Aktivisti i dalje sumnjaju u namjere Evropske komisije

Ove riječi nisu umirile one koji kritikuju evropsku komesarku Kroes. Ovdje se očito radi o sukobu potpuno različitih predstava o tome kako treba da izgleda "slobodni internet" ili "neutralna, otvorena mreža".

Aktivisti organizacije Campact su u srijedu (2.4.) poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu predali debele fascikle. U njima su se nalazile kopije potpisa oko 170.000 ljudi - potpisa skupljenih tokom samo nedjelju dana. Svi ljudi koji su potpisali peticiju su protiv novog zakona.

Ipak, ukoliko novi zakon i bude usvojen, dug je put do njegove realizacije jer mora da prođe ratifikaciju u 28 država članica EU.

Autori: Christian Feld / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić