Nacionalne ideje na Balkanu zamijeniti idejom o EU

Kosovo je danas multietnička država organizovana na osnovama građanske, a ne nacionalne pripadnosti, čiji je cilj stabilan i siguran život u EU, kaže ministar spoljnih poslova u kosovskoj vladi Enver Hodžaj. Hodžaj je u Briselu naglasio da je mijenjanje granica na Balkanu završeno jednom zauvijek i pozvao zemlje regiona da se od velikih nacionalnih ideja okrenu ka velikoj ideji Evrope. Istovremeno kosovski šef diplomatije poziva predsjednika Srbije Borisa Tadića, da pozitivne korake koje je napravio u pravcu BiH i Hrvatske, napravi i ka Kosovu.

Dojče vele: Kako biste ocijenili trenutne odnose na relaciji Beograd-Priština?

Enver Hodžaj: „Mislim da dijalog između dvije države predstavlja dobar korak. To je stvorilo pozitivan elan u obje zemlje. Dijalog pokušava da poboljša život ljudi, regionalnu saradnju i evropsku perspektivu tih zemalja. Istovremeno to je i dobar instrument u izgradnji povjerenja između dvije političke elite i dva naroda, u cilju prevazilaženja konflikta i okretanja ka budućnosti.“

Da li se već mogu prepoznati prvi koraci u izgradnji tog povjerenja?

„Činjenica da smo bili u prilici da posljednjih meseci pokažemo predanost, ozbiljnost, profesionalizam, ali i da obje strane pokažu evropske vrijednosti, već predstavlja dobar i važan korak. Priština će biti predana miru, stabilnosti i bezbjednosti u regionu, kako bi postigli jedan od naših ciljeva, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Mislim da je vrijeme i za predstavnike srpske vlade, političare u Srbiji, medije da razmisle i počnu da prihvataju stvarnost. Ne mislim da bi trebalo da izgubimo i sljedećih 20 godina, kao što smo do sad već izgubili.“

Pitanje granica riješeno

Brisel zahtijeva, a Beograd i Priština se slažu, da mora da dođe do normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Da li je „normalizacija“ moguća bez kompromisa ili makar približavanja dviju strana po pitanju statusa Kosova?

„Pitanje statusa riješeno je proglašenjem nezavisnosti Kosova, poslije mnogo godina pregovora i dugog procesa, još od Rambujea, pa do Beča i Martija Ahtisarija. Pitanje granica, teritorije i suvereniteta na teritoriji nekadašnje Jugoslavije riješeno je jednom zauvijek stvaranjem sedam država. Mislim da cijeli region može da nauči nešto iz primjera Hrvatske. On pokazuje da, ako su zemlja i njena vlada predani, za šest godina možete da ispunite sve kriterijume i ponudite narodu dobru perspektivu. Ljudi u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji, imaju pravo da očekuju isto to od svojih političara. Ja ih pozivam da promijene pravac i retoriku i da više promovišu evropske vizije. Danas nije vrijeme za nove priče o velikim nacionalnim idejama. Jedina velika ideja, koju svi narodi na Balkanu treba da imaju, jeste Evropa.“

Koraci predsjednika Tadića ka Kosovu

Kažete da pomirenje u regionu mora da počne „od vrha“. Da li time nešto poručujete i vlastima u Srbiji?

„Ono što je gospodin Tadić uradio u slučaju BiH i Hrvatske je nešto što mi vrlo uvažavamo. Mislim da je on lider koji iste korake može da napravi i ka Kosovu. To bi donijelo dobrobit za obje zemlje i oba društva. Ali i mediji, javnost, akademici i vjerske vođe moraju da podrže takav proces. Moramo biti svjesni da smo izgubili 20 godina i ne bi trebalo da propustimo još 20 kako bi došli do evropskog cilja. A dio tog cilja jeste pomirenje među svim narodima nekadašnje Jugoslavije.“

Kako vidite region Zapadnog Balkana u budućnosti?

„Ako zemlje u regionu i njihove elite budu fokusirane na posao koji od njih očekuje Evropska unija, siguran sam da za deset godina možemo imati ogromne promjene. Ponekad vlasti potcjenjuju svoje kratkoročne mogućnosti, a precjenjuju one dugoročne. Mislim da moramo da se fokusiramo na ono što želimo da postignemo u narednih par godina. Recimo, za kosovsku vladu je veoma važno da u naredne tri godine naši građani dobiju slobodu kretanja bez viza, kao što to imaju druge zemlje u regionu.“

Razgovarala: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić