Nada u smirivanje krize u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin je zamolio Federalno vijeće u Moskvi da povuče dozvolu o vojnoj akciji u Ukrajini. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov je za agenciju Interfax izjavio da nakon stupanja na snagu privremenog prekida vatre u Ukrajini, situacija u susjednoj zemlji, nije više toliko napeta. Poslanik u Federalnom vijeću je izjavio da će Vijeće o zahtjevu predsjednika Putina razgovarati sutra (25.6).

Gornji dom ruskog parlameta je dao predsjedniku Rusije punomoć za vojnu intervenciju u Ukrajini. Predsjednik je u objašnjenju mogućeg napada naveo da se ruski građani u Ukrajini moraju zaštititi. Ruska vojna doktrina dozvoljava upotrebu snaga sigurnosti u inostranstvu kako bi se zaštitili vlastiti građani. Peskov je rekao da je predsjednik Putin u pismu upućenom predsjednici Federalnog vijeća, Valentini Matvijenko, pozdravio početak dijaloga u Ukrajini. Razgovori između predstavnika Ukrajine, Rusije, OSCE-a i „čuvara naroda“ su važan signal.

Separatistički vođa Aleksander Borodaj iz samoproglašene „Narodne Republike Donjeck“ je u petak obećao dugoročno primirje. On je na taj način reagovao na odgovarajuću inicijativu ukrajinskog predsjednika Porošenka. „Nadamo se da će za vrijeme obustave vatre moći početi mirovni razgovori“, rekao je Borodaj.

Porošenko je u petak (20.6) najavio jednostrano primirje vladinih trupa i najavio predstavljanje mirovnog plana koji sadrži 14 tačaka. Proruske snage su prvobitno odbile primirje i mirovni plan.

Iznenađujuća promjena pravca

Do promjene kursa je došlo nakon sastanka vođe separatista sa ruskim ambasadorom Mihailom Surabovim, jednim diplomatom iz OSCE-a i bivšeg ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme koji je sastanku prisustvovao kao izaslanik predsjednika Porošenka (naslovna fotografija). U borbama na istoku Ukrajine je od početka aprila poginulo više stotina ljudi.

Rusija je pozdravila odluku separatista: „Bolje je 20 godina razgovora nego jedan dan rata“, izjavio je savjetnik Kremlja Vladimir Sorin za agenciju Interfax. Ruski ministar vanjskih poslov Sergej Lavrov je zatražio dugoročno primirje a ne samo prekid vatre. Lavrov je u telefonskom razgovoru sa njemačkim kolegom Frankom Valterom-Štajnmajerom (Frank-Walter Steinmeier) rekao da u Ukrajini mora početi dijalog između vodstva u Kijevu i „čuvara naroda“ na istoku zemlje.

Štajnmajer se pored ostalih sastao i sa ukrajinskim predsjednikom Porošenkom i ostalim vodećim političarima u Kijevu. Štajnmajer se u toku razgovora u Kijevu založio za to da primirje na istoku zemlje nadgledaju predstavnici OSCE-a. Štajnmajer je također rekao da je uslov za to da proruske snage puste na slobodu osam posmatrača OSCE-a.

Pohvale za mirovni plan

Njemački ministar vanjskih poslova je u Kijev otputovao sa savjetovanja ministara vanjskih poslova zemalja članica EU na kojem je on podržao Porošenkov mirovni plan. Mogla bi to biti prekretnica u cijelom sukobu. Međutim, to zavisi od ponašanja Rusije. „Očekujemo saradnju riječju i djelom“, rekao je Štajnmajer. Ministri su na savjetovanju u Luksemburgu upozorili vladu u Moskvi o daljim sankcijama ukoliko ne poduzme konkretne korake na stabilizaciji stanja na istoku Ukrajine.

Američki predsjednik Barak Obama (Barack) je u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zatražio „konkretno djelovanje“ na smanjenju napetosti na istoku Ukrajine. EU i SAD su nakon aneksije ukrajinskog poluostrva Krim zamrzli bankovne račune i uveli zabranu ulasku na teritoriju SAD i EU nekolicini visokorangiranih predstavnika vlade. Zapad navodi da bi naredni korak mogle biti sankcije ruskoj privredi.