Nada umire posljednja – raspoloženje u Grčkoj

Da li se ministri finansija evrozone i grčka vlada još uvijek kockaju ili su počeli da pregovaraju? O tome se i u Grčkoj naveliko diskutuje. U srednjoj Evropi prevladava mišljenje da je grčki ministar finansija Janis Varufakis odgovoran za neuspjeh sastanka u Briselu sa ministrima finansija EU. Sa druge strane mnogi grčki novinari plasiraju svoju verziju te priče: ustvari se Varufakis u ponedjeljak još u ranim popodnevnim satima složio sa kompromisnim nacrtom koji je predstavio evropski komesar za ekonomiju i finansijska pitanja Pjer Moskovici. Međutim, u posljednji čas taj nacrt je proizvoljno izmijenjen i atinskoj vladi nije preostalo ništa drugo nego da obustavi razgovore.

Varufakis je u utorak uzjavio da je na osnovu dokumenta Moskovicija sporazum moguće postići za 48 sati. Da li je to tako jednostavno, sada niko ne može da kaže. U svakom slučaju Grci imaju osjećaj, da bi poslije pet mučnih godina recesije pogubno bilo nastavati isti put, upozorava Nikolas Vulelis, direktor ljevičarasko-liberalnog lista „Novine urednika“ u razgovoru za Dojče vele. „Mnogi ljudi su ovde posljednjih godina doživjeli samo siromaštvo i nezaposlenost. Za mnoge zvuči kao izrugivanje kada im se govori o navodnom ekonomskom rastu“, objašnjava novinar. Za većinu Grka logično je to da nova ljevičarska vlada izbori izmjene programa štednje, kao i da ukine određene štednje koje nisu odlučujuće. Vulelis pritom naglašava da njegova novina nije u vezi ni sa jednom političkom strankom.

Navala na bankomate

Prema najnovijim anketama preko 80 procenata Grka je zadovoljno odlučnom politikom nove vlade prema međunarodnim donatorima. Rezultati ankete od nedjelje pokazuju da ljevičarska stranka Siriza trenutno ima podršku preko 45 procenata građana što je znatno više nego što je osvojeno na parlamentarnim izborima. Sa druge strane, sve više Grka podiže novac u bankama, kao da nemaju povjerenja u politiku te iste vlade. Prema podacima atinskog dnevnog lista "Kathimerini", grčki građani svakodnevno podižu najmanje 200 miliona evra.

Zar to sve nije protivrječno? Zapravo jeste, smatra Nikolas Vulelis, ali dodaje da je potrebno razumjeti ljudsku psihu: mnogi Grci se boje prinudnog oporezivanja banaka, koje je 2013. godine bilo uvedeno na Kipru. Uz to, ušteđevinu podiže samo viša srednja klasa. Većina onih sa prosječnim zaradama više nemaju novac u bankama, a bogati nemaju briga. Vulelis dodaje: „Poznajem ljude koji u bankama imaju 100.000 ili 200.000 evra i oni su u kritičnoj poziciji. Oni smatraju: radije ću odmah da poklonim deset odsto moje ušteđevine na takse i porez, kako bi novac prebacio u London, nego da kasnije izgubim možda i 50 procenata kroz prinudno oporezivanje.“

Politikolog Lefteris Kusulis ima drugo objašnjenje: „Ambivalentno držanje mnogih štediša, koji sa jedne strane aplaudiraju novoj vladi, a sa druge strane podižu novac sa računa, dokaz su slabog osjećaja zajedništva u Grčkoj. „Ti ljudi ne shvataju realnost i pokazuju nezrelo ponašanje. Oni žele i ponos i sigurnost, oni jednostavno žele sve”, objašnjava Kusulis za Dojče vele.

Bezkompromisnost ili „kreativno povlačenje“

Kusulis smatra da mnogi Grci nisu sasvim svjesni posljedica svog ponašanja i svoje odgovornosti. To bi sljedećih dana moglo da se promijeni. „Shvatanje realnih okolnosti“, tako politikolog zove proces koji prema njegovom mišljenju vodi ka „kreativnom povlačenju“ i time olakšava potragu za razumnim i realističnim kompromisom.

Nikolas Vulelis to vidi drugačije. Raskid sa donatorima za njega nije vjerovatan scenario, ali on ne može da se isključi, u slučaju da premijer Aleksis Cipras bude priteran uza zid. Partneri iz EU, pre svega njemački ministar finansija Volfgang Šojble, takođe bi morali da naprave korak nazad, zahtjeva atinski analitičar: „Niko u Grčkoj ne vjeruje da će se suprotstavljena mišljenja sastati u sredini, ali Cipras bi morao da ima osjećaj da će dobiti, kažimo, dvadeset procenata onoga što zahtjeva.”