Nagrada „Humanisti stoljeća“ Gligorovu,Havelu, Kučanu i Mesiću

Iako je Medjunarodna liga humanista priznanje četvorici državnika dodijelila zbog doprinosa razvoju slobode, saradnje i demokratije u regiji jugoistočne Evrope, jedna tema je na ceremoniji u Sarajevu ipak izbila u prvi plan - da li će BiH opstati kao jedinstvena država, ili će se raspasti. Svjestan zahtjeva za daljom etničkom podjelom BiH, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je u Sarajevu izjavio :

„Ja sam se uvijek zalagao za cjelovitu BiH, jer ona je potrebna zbog onih koji žive u BiH. Zbog Hrvata, zbog Bošnjaka, zbog Srba i drugih, nacionalnih manjina. Dakle, BiH je prije svega radi njih“.

BiH mora biti cjelovita radi regije i Evrope

Povelje „Humanista dvadesetog stoljeća“ u Sarajevu su dodijeljene bivšim predsjednicima Makdonije, Češke i Hrvatske, Kiri Gligorovu, Vaclavu Havelu i Milanu Kučanu i sadašnjem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću, koji je i jedini imao politički pogram. Mesić se sreo s trojicom članova Predsjedništva BiH, sa liderima Hrvatskog narodnog vijeća i s visokim predstavnikom medjunarodne zajednice, Miroslavom Lajčakom. Nakon tih susreta, Mesić se ponovo osvrnuo na zahtjeve za podjelom BiH :

„Ona mora biti cjelovita i radi naše regije. Ona mora biti cjelovita i zbog Evrope i zbog svijeta“.

Kiro Gligorov, veteran sa čak sedam decenija djelovanja na političkoj sceni, smatra da je za današnju BiH posebno važno:

„Razumjevanje i ono zbog čega Amerikanci imaju dan svake godine. Dan blagodarnosti, a to znači praštanje“, rekao je Gligorov.

Bivši slovenački predsjednik Milan Kučan, koji je kao i Mesić i Gligorov veoma toplo pozdravljen u Sarajevu, rekao je da su ga u glavnom gradu BiH najviše pitali - da li će ta zemlja opstati ? Kučan je rekao da to nije pravo pitanje, pravo pitanje je zapravo kakva BiH može postojati i opstati. Od četvorice državnika, u Sarajevo nije doputovao jedino predsjednik Češke Republike Vaclav Havel. U pismu koje je pročitao češki ambasador u Sarajevu Jiri Kudela, Havel je rekao da veoma žali što zbog zdravstvenih razloga nije mogao doći u Sarajevo, jedan od simbola dvadesetog vijeka.

Zoran Pirolić.