Naoružavanje za novi rat u Libanu?

Glasnogovornik šiitskog Hezbolaha ovih je dana izašao u javnost s mračnom prognozom. On je za arapski dnevni list „Asharq Alawsat“ (Bliski istok), samo nekoliko dana uoči četvrte godišnjice od početka rata u Libanu, izjavio kako smatra da Izrael „nešto priprema u Libanu“. Prema njegovim riječima ovaj put Izrael želi postići ono što mu nije pošlo za rukom 2006. godine. On je međutim rekao kako će reakcija Hezbolaha biti suzdržana i da se nada da će zemlja unatoč izraelskim aktivnostima imati normalno ljeto.

Te „aktivnosti“ su naravno u direktnoj vezi sa aktivnostima Hezbolaha i njegovih pristalica. Tako je u posljednje vrijeme došlo do nekoliko incidenata između pripadnika Hezbolaha i UN-ovih plavih šljemova stacioniranih na jugu Libana. Do incidenata je došlo jer je Hezbolah želio proširiti svoju utjecaj duž granice sa Izraelom što pripadnici plavih šljemova nisu dozvolili. Prije nekoliko dana Izrael je prvi put javno obznanio detalje o tome na koji način se Hezbolah etablira u ovom području. U tom izvješću se navodi kako su magacini s oružjem i komandna mjesta postavljeni u blizini škola i džamija.

Hezbolah jači nego ikada

Čak i ako ne postoji neovisna potvrda ovih navoda jedno je jasno: četiri godine nakon rata, koji je trajao mjesec i dva dana i u kojem je više od 1 500 libanski civila, kao i 43 izraelska izgubilo život, bilans ovog rata je ionako zastrašujući. Ako je Izrael imao namjeru poraziti Hezbolah tomu je pošlo za rukom koliko i to da ga potisne s granice. Šiitska organizacije već je odavno obnovila svoj arsenal oružja sa većim brojem, i to prije svega, boljih raketa koje joj omogućavaju izvođenje masovnih napada na terotoriju Izraela. Na unutarpolitičkom planu organizacija je čvrsto etablirana i niko u Bjerutu ne može vladati bez nje. Na vanjskopolitičkom, kao i na vojnom planu Hezbolah je također više profitirao nego ikada zahvaljujući podršci Sirije i Irana, kao i pomoći palestinskog Hamasa.

Izrael kao i ranije na meti kritika

Nasuprot tome Izrael na meti kritika u cijelom svijetu zbog rata u Libanu, potom rata u Pojasu Gazi, te blokade Gaze koja je nakon toga uslijedila. I ne samo zbog toga već i zbog svoje nedovoljne spremnosti za pokretanje mirovnih pregovora sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abazom. Širom svijeta je u posljednje vrijeme sve veće nezadovoljstvo i nestrpljenje prema izraelskoj politici čak i nakon što je premijer Benjamin Netanjahu uspio ponovo dovesti u red svoje odnose sa Bijelom kućom. Stvarni pritisak na njega da promijeni kurs vlade u Jeruzalemu do sada nije izvršen. No, bude li taj pritisak izvršen tada bi Jeruzalem mogao doći u iskušenje da u nedostatku drugih ideja pribjegne oprobanom metodu: pokretanju konflikta u kojem je navodno riječ o sigurnosti i opstanku Izraela, a sve kako bi se ušutkali kritičari.

Novi konflikt sa Hezbolahom odgovarao bi upravo ovoj mustri. No, on bi sada mogao imati još fatalnije posljedice nego prije četiri godine.

Autor: P. Phillipp (zi)

Odg. urednik: Svetozar Savić