Nastavak rasprave o pomoći od 364 eura

Oni koji su bez posla duže od godinu dana, dobijaju novčanu pomoć čiji je iznos vlada izračunala pomoću novog sistema statistika. Osnov za dobijanje te sume su prosječni izdaci najsiromašnije petine radničke populacije. Punu ili djelimičnu pomoć „Harc IV“ u Njemačkoj dobija oko 6,7 miliona ljudi. Osim nezaposlenih, naknadu iz programa „Harc IV“ primaju i siromašni radnici koji obavljaju poslove za koje se ne daje plata, već samo naknada za uloženo vrijeme ili materijal. Vlada je nedavno, nakon dugih diskusija riješila da za primaoce novčane pomoći „Harc IV“ uvede povišicu od pet eura mjesečno. Novi mjesečni iznos je tako obračunat na 364 eura. U to se ne računaju iznosi za kiriju, grijanje i zdravstveno osiguranje, već samo za hranu, odjeću i druge potrepštine.

„Nisam lud da radim za istu sumu“

Udruženja koja se bave socijalnim radom ogorčena su baš kao i opozicija, iz čijih redova se oglasila i socijaldemokratska političarka Elke Ferner:

„Vlada se rukovodila stanjem u sopstvenoj kasi, a ne potrebama nezaposlenih“ – formulacija je na koju se može svesti većina zamjerki opozicije. Pošto vlada novi sistem obračunavanja uvodi po nalogu Ustavnog suda, koji je tražio transparentnost, neki smatraju da to nije značilo i da nezaposleni moraju da dobiju značajnu povišicu. Među njima je i poslanik Kršćansko-socijalne unije, Hans Peter Fridrih.

„Smatramo da je umjerena povišica sasvim u redu, jer moramo sačuvati razliku u iznosima socijalne pomoći za nezaposlene i minimalne plate za zaposlene. U suprotnom, svako bi mogao da se zapita da li je lud zato što radi za malu platu, dok oni koji uopšte ne rade dobijaju istu mjesečnu sumu…"

Kako pomoći djeci?

U diskusiji je važno i pitanje obrazovanja djece iz finansijski hendikepiranih porodica. Ministarka za rad i socijalna pitanja Ursula fon der Lajen željela bi da od sljedeće godine porodice nezaposlenih dobijaju obrazovnu ponudu u visini od 10 do 12 eura mjesečno, ali ne u gotovini, već u vidu bonova ili čip-kartica. Njima bi mogla da se plati pomoć u učenju, muzičkom ili sportskom obrazovanje. Tu, međutim, postoje infrastrukturni problemi, jer, kako kaže Elke Ferner, šta vrijedi nekom djetetu bon za topli obrok ako ono - nema gdje da ruča. Diskusija se nastavlja, a bez podrške opozicije vlada neće moći da progura novi paket u Vijeću saveznih zemalja – Bundesratu - u kome vlada nema većinu. Glasanje u Bundesratu je planirano za 17. decembar.

Autori: Rihard Fuks/Saša Bojić

Odgovorni urednik: S. Tanović