Nastaviti međureligijski dijalog u BiH

I deset godina nakon rata u BiH odnosi između pripadnika različitih religijskih zajednica idalje su napeti. Posljedice zlodjela koja su počinili jedni drugima još uvijek nisu u potpunosti prevladana. Protjerani još uvijek nisu u potpunosti vraćeni u mjesta gdje su živjeli prije rata. Ali postoji volja za zajedničkim životom u miru. O načinu kako to postići razgovaraju vjerski lideri u BiH, koji promovišu međureligijski dijalog.

Tako naprimjer, fondacija Konrad Adenauer iz Sarajeva pruža podršku kroz različite projekte koje zagovaraju taj dijalog.

"Problem nastane onda kada se religijske zajednice i crkve ne posmatraju ravnopravno. Nakon rata, ali i mnogo prije bilo je mnogo iskrivljenih predstava i mitova koji su doveli do toga da su se i vjerske zajednice međusobno odvojile", kaže Kristina Krauze, voditeljica regionalnog biroa Konrad Adenauer u Sarajevu.

Sveštenik Kristof Cimer smatra da je u procesu približavanja potrebno u dijalog uključiti pozitivne vrijednosti koje su postojale još prije rata.

"U BiH postoji tradicija dvostranog gledanja na religiju. S jedne strane kaže se da svako živi po vlastitim religijoznim zakonima, a druga da ko ne poštuje tuđu religiju, on ne poštuje ni svoju vlastitu. To znači, tu postoji stara tradicija poštovanja religije drugoga. U Bosni se nije znalo mnogo o religiji drugog, ali se ona barem uvijek poštovala. Postoje mostovi pomoću kojih se mogu graditi novi odnosi. To su naprimjer religijske svetkovine", smatra Cimer.

Još jedna mogućnost u potrazi za miroljubivim rješenjima je otvaranje dijaloga o stvarima koje su prepreka među narodima, odnosno razgovarati o ratu i nasilju. Da bi došlo do toga, mora se uspostaviti atmosfera povjerenja:

"Trebao bih pričati o tome šta se desilo nakon drugog svjetskog rata. I to sam pokušao što god je to bilo bolje moguće. Ali i korake koje smo mi preduzimali, i 50 godina nakon rata. I reagovanje na to je za mene bilo jako dirljivo”, kaže.

Međusobno bolje poznavanje religija i tradicija pomoći će u uspostavi povjerenja, smatra Mato Zovkić, glavni vikar biskupije Sarajevo. U tom cilju je prije 10 godina osnovan savjet za međureligijski dijalog.

"Ako nekog ne poznajem onda može taj drugi koji je različit od mene za mene predstavljati opasnost. Naravno, već vijekovima žive ljudi u Bosni zajedno i ljudi imaju neke neodređene informacije o tome šta slavi moj komšija, da li Božić ili neki muslimanski praznik. Potrebno je da ljudi znaju više o vjeri, tradiciji i duhovnosti njegovog komšije. Samo tako možemo imati povjerenje jedni u druge”, ističe on.

Dijalog će se nastaviti i u samim naseljima. Tu se radi o dijalogu između komšija i njihovoj svakodnevici. I tu postoji jedna zajednička crta.

"Ljudi treba da se prijateljski pozdravljaju, da pitaju za zdravlje i kako su. Kod nas u Bosni su ta pitanja veoma važna. Čujete vašeg sagovornika, kada on ili ona odgovara na vaša pitanja. To je način na koji Bosanci pokazuju uljudnost".

Međureligijski savjet radi i na nasljednicima. Tako će na primjer biti održan ljetni kamp sa 40 djece u dobi između 8 i 14 godina. Iz svajke religijske zajednice po 10. Oni će sedmicu provesti zajedno i razgovarati o vjeri.

"Tu će biti prisutni i vjeroučitelji koji će objašnjavati drugima katoličke običaje, muslimanske običaje, jevrejske običaje, pravoslavne običaje. To je jako dobra inicijativa. Nakon rata i takozvanog etničkog čišćenja je većina škola jednoetnična i jako je važno da se mladi ljudi međusobno sreću, upoznaju i sklapaju prijateljstva", navodi.