NATO: Globalna koalicija sigurnosti

NATO samit koji će se od 2-4 aprila održati u Bukureštu biće do sada najveći sastanak na vrhu koji je ikada održan, jer će osim šefova država i vlada 26 stalnih članica, u radu samita učestvovati i Rusija, zatim Hrvatska, Makedonija i Albanija u ulozi kandidata za punopravno članstvo, zemlje aspiranti kao što su Ukrajina i Gruzija, sve balkanske zemlje, “partneri iz cijelog svijeta” i sve najvažnije medjunarodne institucije i organizacije koje se bave pitanjima sigurnosti.

Gdje je mjesto NATO-a u procesu globalizacije?

Biće to samit-međjaš izmedju prošlogodišnjeg održanog u Rigi, kada je formalno otvoren proces strategijskog prilagođavanja NATO-a novonastalim uslovima “nezaustavljive globalizacije i sve većih globalnih opasnosti”, te narednog samita kojim će se iduće godine obilježiti 60-a godišnjica postojanja Saveza, do kada bi se, prema najavama generalnog sekretara Jap de Hop Shefera, ova vojna Alijansa morala preobraziti u “potpuno novu – vremenu i uslovima prilagođenu vojno-političku formaciju”.

U vrlo skoroj budućnosti, izjavio je Shefer uoči desetodnevne predsamitske turneje po zemljama Evrope, NATO mora postati centar i glavno čvorište globalne koalicije, ali istovremeno i “fleskibilan vojno-politički instrument u ulozi mirotvornog servisa ne samo za zemlje članice, već i za širu međunarodnu zajednicu”.

U Bukureštu glavna rasprava o sposobnosti i efikasnosti alijanse

Sposobnost i efikasnost operativnog djelovanja vojnih saveznika u kriznim situacijama, biće najvažnije pitanje samita u Bukureštu, najavio je Shefer i upozorio da već danas više od 60.000 “neustrašivih muškaraca i žena” u vojnim uniformama NATO-a brine o miru i sigurnosti na tri kontinenta svijeta. “Svih 26 članica bi u Bukureštu trebalo da potvrdi čvrstu odlučnost Saveza da nastavimo ove operacije i da pošaljemo snažnu poruku podrške svima koji su ugroženi, a posebno gradjanima Afganistana i

Kosova”, rekao je Shefer.

NATO ostaje na Kosovu

Kada je o Kosovu riječ, rekao je, sa samita bi trebalo poslati jasnu poruku da će jedinice KFOR-a tamo ostati na temelju rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija “sve dok ovo tijelo UN-a ne odluči drugačije. Naše jedinice su tamo kako bi kroz vrlo dobro koordiniran i kontrolisan proces, obezbijedile mir i stabilnost za sve gradjane Kosova” , napisao je Shefer u svom pozivnom pismu za predstojeći samit u Bukureštu.

Stabilnost Balkana vitalni interes Evrope

Imajući u vidu da je Balkan u samom srcu Evrope, piše Shefer, stabilnost ovog regiona je od vitalne važnosti za stabilnost cijelog Kontinenta, te zbog toga toliko i želimo pomoći reformama na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori - kako bi i ove zemlje bile što prije integrisane u jedinstvenu evro-atlantsku bezbjednosno-političku zajednicu.

U akciju ohrabrivanja takvih procesa, samo desetak dana uoči samita, uključio se i sam rumunski predsjednik Trian Basescu, koji je u ulozi domaćina samita tokom posjete Sarajevu u četvrtak izjavio da BiH sada ima “jedinstvenu priliku da u Bukureštu unaprijedi svoje partnerske odnose sa evro-atlantskim savezom pristupanjem Intenziviranom dijalogu”, što predstavlja višu fazu prilagođavanja uslovima za punopravno članstvo u NATO-u.

Hrvatska sigurno dobija pozivnicu za članstvo

Sasvim izvjesno je, takodje, da će Hrvatska u Bukureštu biti pozvana u punopravno članstvo, o albanskoj pozivnici su konsultacije još u toku, a o statusu Makedonije će se znati nakon intenzivnih pregovora sa Grčkom o obostrano prihvatljivom imenu ove zemlje, o čemu se, uz posredovanje Vašingtona, i ovoga petka iza zatvorenih vrata pregovara u Briselu.