Naučnici određuju pobjednika turnira "Četiri skakaonice"

Širom svijeta na desetine miliona ljudi prati najveće sportsko takmičenje na razmeđu odlazeće i dolazeće godine. Pobjednik na sve četiri skakonice ukupno može zaraditi 110.000 eura, te luksuzni automobil “Jeep”, koji vrijedi otprilike isto toliko.

Tu se ne računaju na desetine hiljada eura koje dobija Švicarac Simon Aman (Simon Ammann) koji je pobijedio prije tri dana na prvoj skakonici u Oberstdorfu, ili prošlogodišnji pobjednik Novogodišnje turneje, Austrijanac Tomas Morgenštern (Thomas Morgenstern). Brojne švicarske i austrijske firme utrkuju se u sklapanju sponzorskih ugovora sa najboljim “skijaškim orlovima”.

Njemačka angažovala stručnjaka iz Austrije

Stoga je priprema najboljih postala “naučna disciplina” koja zapošljava na desetine stručnjaka. Austrijanci su u svom skakačkom internatu odgojili nekoliko asova (Morgenstern, Šlirencauer, Loitzl, Koh…) zahvaljujući treneru Verneru Šusteru, koji je od marta prošle godine preuzeo njemačku reprezentaciju. Šuster je već uspio u vrh nakon nekoliko godina vratiti Martina Šmita (Martin Schmitt), koji je u Oberstdorfu na startu turneje osvojio peto mesto i još ima šansi da, možda, bude ukupni pobjednik.

Šuster je odmah “pokupio” sve naučne metode sa Instituta za primjenu naučnih metoda treninga u Lajpcigu (IAT Leipzig). Tamo poseban tim stručnjaka kojim rukovodi Soeren Miler (Sören Müller) tačno zna koliko donosi veća brina na zaletištu od samo jednog kilometra na sat, koliko znači dobar odskok s kraja skakonice ili bolji nagib tijela prema skijama, te na kraju pravilan doskok.

Naučnici u potrazi za idealnim parametrima

“Za sada ni jedan od skakača nema idealne vrijednosti za optimalan skok. Idealno bi bilo kad bi na mostu imao brzinu Austrijanca Morgešterna, snagu odskoka na ivici zaletišta koju ima Nijemac Georg Špet (Georg Spät), držanje između odskoka i konstalacije leta (prelazna faza) Austrijanca Gregora Šlirencauaera (Schlirenzauer) i tehniku leta i doskoka koju ima trenutno vodeći u Svjetskom kupu Švicarac Simon Aman. Tada bi skok bio blizu perfekcije.”, kaže njemački stručnjak sa univerziteta u Lajpcigu.

Brzina na zaletištu donosi pobjedu

Brzina na zaletištu, recimo, modernizovane skakonice Garmiš-Partenkirhenu (Garmisch-Partenkirchen) na kojoj se skače prvog dana Nove godine iznosi između 91-93 km/h. Jedan kilometar na sat veća brzina u zaletu donosi prednost od pet metara dužine!

Sam let skakača traje samo šest sekundi, iako za «orlove» to izgleda čitava vječnost. Težina i visina igraju bitnu ulogu pri letu. Idealno bi bi bilo da skakač ima visinu Austrijanca Morgešterna (1,84) i težinu (lakoću) Švicarca Amana (58 kg) kazuju naučne procjene Instituta u Lajpcigu. Idealnu poziciju tokom leta od preko 100 metara najbolje i najduže drži Švicarac Aman. Tu je bitno da skakač «drži» skije što bliže tijelu (što paralelnije). Optimalno je da odnos između tijela i skija tokom leta ima nagib između 10-15 stepeni. Optimalni ugao između dvije skije tokom leta je, tvrde naučnici iz Lajpciga, 35 stepeni.

Mentalna priprema skakača takođe igra ulogu

«Martin Šmit je upravo na tome radio cijelo ljeto i pred početak sezone u Norveškoj (Lilehamer i Trodhajm). Uspjeli smo da on bolje kontroliše svoj let i rezultati dolaze. No, mentalna čvrstina isto tako igra značajnu ulogu. Šmit je posljednjih sezona, recimo, više mislio na to ima li smisla uopšte skakati, nego o svojim uspješnim letovima prije deset godina, kada je bio dvostruki pobjednik Svjetskog kupa i svjetski prvak», kaže novi njemački trener Austrijanac Šuster.

Sven Hanavald (Sven Hannawald) pobjednik Novogodišnje turneje 20001/2002. (pobijedio na sve četiri skakonice) je «pao» , upravo, na mentalnoj jačini i morao je zbog nagomilanog stresa (čitaj straha) prestati sa skakanjem.

Legendarni Finac Mati Nikenen i danas ima problema sa alkoholom, kojim je «ubijao strah». Sličnih je problema imao i olimpijski pobjednik iz Sarajeva (Igman) Nijemac Jens Vajsflog (Jens Weißflog).

Za pobjedu u Sarajevu dobio kasetofon i televizor

«Igmanski zlatni orao» danas je vlasnik hotela kod Nirnberga. Ove godine Jens komentariše skokove za njemačku televiziju ARD/ZFD i milina je slušati njegove procjene. Za «Sport Bild» on se prisjeća kako je kao sportaš iz DDR-a, poslije pobjede 1984., dobio jedan kasetofon i jedan crno-bijeli TV prijemnik.

«To je, tada, za jednog građanina Demokratske Republike Njemačke bilo pravo bogatstvo.», prisjeća se Vajsflog.