Navala na dionice unatoč krizi

Štediše u Njemačkoj sve se više suočavaju s jednim problemom: njihova ušteđevina stalno gubi na vrijednosti. Otkako je 2008/2009. započela financijska kriza, sve više štediša novac deponira prije svega na svoj tekući račun, iako kamate stalno padaju. Kupovanje vrijednonosnih papira za većinu štediša je nešto poput sporta za avanutriste - bolje je držati se dalje od toga.

Indeks DAX, koji oslikava poslovanje najuspješnijih njemačkih tvrtki, je tijekom prošle godine porastao za gotovo 30 posto, ali Nijemci su nepovjerljivi. Nije li 30 posto rasta prvi pokazatelj prenapuhanog balona? I što će biti s državnim obveznicama kad kriza eura opet postane akutnija? Stručnjaci za ovakvo ponašanje štediša imaju jednostavno objašnjenje: ako se štediše odluče za neko ulaganje, ali se onda zbog oprečnih informacija osjete nesigurnima, odluku odgađaju - i svoj novac radije drže na tekućem računu gdje im je uvijek dostupan.

Zamka s kamatama

Ali zbog niskih kamata držanje novca na ovakvom računu jednostavno je preskupo. Primjerice, krajem rujna 2012. štediše su u bankama imali pohranjeno oko dvije bilijarde eura, pokazuju statistike Njemačke narodne banke (Deutsche Bundesbank). To je skoro 41 posto novčane imovine privatnih domaćinstava u Njemačkoj. Krajem 2002. taj je udio iznosio tek jedva 36 posto, iako su kamate na štednju tada bile značajno više.

U prošlosti su prihodi od kamata, nakon što se oduzme inflacija, u pravilu pokazivali pozitivnu realnu kamatnu stopu. Dakle, moglo se uz pomoć tekućeg računa ili državnih vrijednosnih papira izbalansirati gubitak kupovne moći i svoju imovinu u najmanju ruku polako povećavati. Danas teško da je to moguće, jer su kamate jednostavno preniske.

I tako mnogi štediše stoje u takozvanoj klopci realne kamatne stope jer uz pomoć kamata više ne mogu izbalansirati razliku nastalu inflacijom.

Tržište dionicama kao izlaz za nuždu

Zato ne čudi da hladnokrvni račundžije pokušavaju ovu zamku izbjeći. Ali kako? Svoj novac uložiti u španjolske ili talijanske obveznice s visokim renditama za mnoge ipak nije baš privlačna opcija, a ako se odluče za njemačke obveznice, gotovo da moraju za to još i plaćati. Ulaganje u zlato ne donosi nikakve kamate i osim toga prošla su vremena kad se to isplatilo. Tako da puno alternativa za izbor nema.

Jedna od njih se zove - dionice. Nije čudo da čak i tečajevi dionica u Njemačkoj stalno bilježe rekordne visine iako to za Nijemce nije baš najomiljeniji način ulaganja. Narodne banke svojim pumpanjem novca na tržište ulagače sve više tjeraju prema dionicama, jer se s drugim načinima ulaganja, na primjer obveznicama, teško nešto može zaraditi.

Kako dugo još?

Američka emisiona banka Fed kao i japanska BoJ svojom kupovinom obveznica mjesečno pumpaju milijarde svježeg novca na finacijska tržišta. A Europska središnja banka (ECB) je referentnu kamatnu stopu upravo spustila na rekordno niskih 0,5 posto. Veliki osiguravatelji, banke i institucionalni ulagači nemaju drugog izbora nego ulagati novac u dionice.

No neki ipak savjetuju da se ovoj popularnosti dionica mora pristupati oprezno. "Pripremamo se za mogućnost pada na jesen. Realna ekonomija ne može držati korak s tržištem kapitala", izjavio je tržišni analitičar brokerske kuće Lang&Schwarz Giuseppe Amato. Drugi pak stručnjaci savjetuju da je najbolje ostati hladnokrvan. Njihov argument: dok god u Europi postoji dužnička kriza, ostaje i zamka s realnim kamatama.

Autori: Rolf Wenkel/Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić