Nejasna politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH

Oglasili su se, međutim, hrvatski intelektualci iz BiH, kojih dobar dio živi i u Hrvatskoj. Po njihovom mišljenju Lagumdžijina koalicija nema snage odvesti BiH u socijalni i ekonomski napredak.„Pogotovu neće uspjeti da napravi koherentan sustav vlasti na nivou državi, koji je Bosni i Hercegovini danas potrebniji više nego išta.“, ističe književnik Ivan Lovrenović.

Za hrvatske intelektualce, kako poručuju u otvorenom pismu koje je objavljeno u medijima, u BiH su na djelu dvije politike. Prva, etno-teritorijalna HDZ-ovska politika, dakle politika koja je od 1990. bila porazna za hrvatski narod. I druga, bošnjačko-građanski nacionalizam, za koji Lovrenović smatra da je isključiv „prema svemu što je drugo; u ovom slučaju prema Hrvatima, koji zapravo na taj način nemaju glasa, nego su izloženi svojevrsnoj asimilaciji, političkoj.“

Za političke komentatore, u Federaciji BiH uspostavljena je vlast čija je glavna značajka da su u njoj, prema izbornome rezultatu, „vodeće stranke jednoga konstitutivnog naroda, a u oporbi su vodeće stranke drugoga konstitutivnog naroda."

Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor nedavno su primili čelnike dva HDZ-a iz Bosne i Hercegovine i ponovili kako je službeni Zagreb za poštivanje konstitutivnosti sva tri naroda te njihovu predstavljenost u vlasti.

Svi kod Josipovića

Predsjednik Ivo Josipović prethodno je primio i čelnike ostalih stranaka. I oni su ga izvijestili gdje je spor - SDP i SDA smatraju da hrvatsku kvotu u federalnoj vladi i Vijeću ministara BiH trebaju raspodijeliti dva HDZ-a i SDP, a dva HDZ-a smatraju da hrvatsku kvotu trebaju popuniti stranke koje su na izborima osvojile većinu hrvatskih glasova. Dogovor nije pronađen, a kako ni Ustavi Bosne i Hercegovine te Federacije Bosne i Hercegovine, ni sam izborni zakon nisu jasno i nedvosmisleno definirali pravila prema kojima se bira i konstituira vlast, a načela se u BiH primjenjuju i tumače kako komu odgovara, došlo je do Inzkove reakcije.

Analitičari strahuju kako time nije završena priča o konstituiranju vlasti u BiH, pa čak ni priča o konstituiranju vlasti u Federaciji BiH, primjerice oko konstituiranja Doma naroda. Jer, kako se podsjeća, predstavnici u Domu naroda ne biraju se izravno na izborima nego ih biraju kantonalne skupštine, no, zbog nesporazuma s formiranjem federalne vlade, taj postupak nije proveden u tri kantona s hrvatskom većinom.

Hrvatska politika prema BiH

Predsjednik Ivo Josipović koji je započeo proces zatopljenja odnosa sa Srbijom, ali i potpore cjelovitosti Bosne i Hgercegovine, po mišljenju povjesničara Ive Banca dao je Srbiji povlašten položaj u odnosima sa susjedima i to baš u trenutku „kada je Srbija ušla u novi nacionalistički ciklus“. Uz to, smatra Banac, Josipović je doprinio „vezivanju hrvatske politike u BiH uz Milorada Dodika, odnosno politike koja želi tzv. treći entitet ostvariti samo na teritoriju Federacije BiH“. Takvom politikom obezvrjeđuje se sve što su Hrvati u Federaciji BiH postigli u proteklih 15 godina, i vraća se na pozicije Tuđman-Šuškove politike, što je rezultirala tragedijom susjedne države, zaključuje Banac.

Ratni sukobi zaustavljeni su Daytonskim sporazumom, ali i dalje nisu poražene politike što su do toga rata dovele. Posljedica je i što je promijenjena struktura stanovništva, a npr. od 45 tisuće Hrvata, koji su do rata živjeli u Sarajevu, oni su danas ondje gotovo zanemariva manjina.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. Z. Arbutina