Nema straha od manipulacije izbora

"Izborni proces u Njemačkoj je transparentan u svakoj svojoj fazi", kaže Klaus Pötzsch iz Saveznog izbornog ureda. On je odgovoran za organizaciju i tijek svih saveznih izbora. U razgovoru za DW objašnjava da se na svakom biralištu nalazi osam ili devet pomagača, pa je zato moguće reagirati na sve izvanredne situacije. U nedjelju 22. rujna u akciji je njih 630.000. U Njemačkoj izborni pomagač može biti svaka osoba starija od 18 godina. Oni se obično dobrovoljno javljaju, ali ih njihove općine mogu i same pozvati. Taj se poziv može odbiti samo uz navođenje nekog dobrog razloga.

Prije nego što su se birališta otvorila, pomagači su preispitali jesu li izborne kutije, u koje se ubacuju listići, stvarno prazne. A za vrijeme izbora kontroliraju osobne dokumente birača i njihovo pravo da sudjeluju na izborima.

Od birališta do savezne izborne komisije

Izborni pomagači također se brinu za to da na biralištima nitko ne pokušava utjecati na birače. Sami pomagači mogu biti članovi neke stranke, dapače, na svakom biralištu čak i moraju biti angažirani pomagači iz stranaka koje se kandidiraju u toj izbornoj jedinici. Time se jamči održavanje slobodnih izbora, budući da pomagači paze jedni na druge.

Točno u 18 sati pomagači zatvaraju birališta i počinju brojati glasove. "Rezultati se s birališta javljaju u općinsku upravu, koja ih potom dojavljuje okružnoj izbornoj komisiji", objašnjava Klaus Pötzsch. Ona pak rezultate prenosi pokrajinskoj komisiji, koja izvješćuje saveznu razinu.

Slaba točka: glasovi koji stižu poštom

Tom transparentnošću i kontrolnim mehanizmima trebale bi biti spriječene izborne prijevare. U tome se u pravilu i uspijeva, no stopostotnog jamstva ipak nema. Problematični mogu biti pismeni izbori koji su u Njemačkoj sve popularniji. U gradovima tu mogućnost sudjelovanja na izborima slanjem glasačkog listića poštom koristi 30 posto birača. Ti se glasovi teoretski mogu lako manipulirati, a nije zajamčena ni tajnost izbora. Tako je primjerice moguće da u staračkom domu jedan njegovatelj ispuni glasački listić za bolesnog stanovnika ili da suprug glasa umjesto supruge. 2002. godine je došlo do manipulacija na komunalnim izborima u Dachauu, na kojima je krivotvoreno 400 listića poslanih poštom. Prijevara je izašla na vidjelo jer su svi listići bili popunjeni istom kemijskom olovkom!

U Njemačkoj se 2005. godine koristio izborni kompjutor. No, svojom odlukom iz 2009. njegovo je korištenje Savezni ustavni sud proglasio protuustavnim. Kao razlog je navedeno da izborni postupak mora biti proveden javno. Isto vrijedi i za izbrojavanje glasova. "Propisano je da se svaki pojedini listić glasno pročita i javno zabilježi. Transparentnost je čarobna riječ", kaže Klaus Pötzsch. Javno u tom smislu znači da svatko može biti prisutan izbrojavanju glasova. A ako se nakon izbora pojavi sumnja u manipulacije, mora se omogućiti ponovno izbrojavanje glasova. Sve to, smatrao je Savezni ustavni sud, kod primjene izbornih kompjutora nije bilo moguće.

Autorice: Anna Peters/Andrea Jung-Grimm

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić