Neonacisti koriste tragediju Drezdena

Nora Lang zna šta je rat. Ona je preživjela noć između 13. i 14. februara 1945. u Drezdenu. Bio je karnevalski utorak, kada je prije 64 godine razoren njen grad. Nori je tada bilo 13 godina i tu noć nikada neće zaboraviti. "Trčali smo kostimirani po ulicama tog karnevalskog utorka. Na trgu je bila jedna kuća, puna dječijih duvaljki. Tu je bila knjižara, koja je imala velike zalihe duvaljki i svih vrsta konfeta, čime je kuća bila okićena. Dobili smo duvaljke, tako da smo se igrali i glupirali." Bila je to dječija zabava u sred rata, okončana bombardovanjem. Te večeri Drezden je napadnut prvi put. Dio grada pod nazivom "Johannstadt", u kojem je tada živjela Nora, potpuno je uništen. Grad se našao u vatrenom plamenu. Sa petogodišnjim bratom Nora je pokušala pobjeći iz Drezdena. U njenoj glavi i sada su prisutne slike užasa.

Smak svijeta

"Imala sam osjećaj da je nastupio smak svijeta. Minute su se pretvarale u sate. Kada je došao drugi poziv na uzbunu, ja sam sa svojim mlađim bratom bila u podrumu odvojena od starijeg brata i roditelja. Morali smo napustiti podrum, jer je prijetila opasnost da se ili ugušimo od dima ili da se na nas obruše stropovi raznesenih kuća. Usuditi se izaći tada na ulice u plamenu, to je korak koji se nikada ne zaboravlja." Noru Lang je poslužila sreća. Ona je sa svojim mlađim bratom uspjela pobjeći iz Drezdena. I njeni roditelji i stariji brat preživjeli su bombardovanje. Ali na desetine hiljada drugih stanovnika grada nisu uspjeli izvući živu glavu. Svake godine 13. februara građani Drezdena podsjećaju na žrtve bombardovanja. Misom u obnovljenoj crkvi "Frauenkirche" oni se mole za oprost ali i da rata više ne bude.

Neonacisti u sjećanje uvlače mržnju

Posljednjih nekoliko godina u sjećanja se polako uvlači mržnja, koju širi neonacistička scena. 13. februar ekstremni desničari koriste za organizovanje marševa. Oni nose plakate na kojima piše "Nema oprosta". Ove godine se u Drezdenu očekuje 8.000 neonacista. Ono što je posebno opasno je iskrivljavanje istorije. Neonacisti se služe propagandnim parolama i preuveličavaju brojke. Oni bombardovanje Drezdena porede sa holokaustom. Potpredsjednik njemačkog parlamenta Bundestaga Volfgang Tirze (Wolfgang Tierse) o tome kaže: "Podsjećanje na mrtve, na one koji su poginuli prilikom bombardovanja je stvar stanovnika grada Drezdena. Ali ne samo njih. To što se u Drezdenu desilo tiče se svih nas. Tugovanje za žrtvama je legitimno i za to mora biti mjesta. Ali mi njih moramo odbraniti protiv zloupotrebe od strane neonacista, protiv nove mržnje i agresivnosti. To je stvar koja se ne tiče samo stanovnika Drezdena nego svih nas u ovoj zemlji"