Neophodan dalji angaћman EU na Balkanu

komentar Verice Spasovske Nade da ce se Balkan demokratizovati su ostale neispunjene. Uprkos milijardi eura pomoci i viљe mirovnih misija reforme se odvijaju sporo. Posljednji parlamentarni izbori odrћani u regionu dokazuju da bivљi nacionalisti ponovo preuzimaju vlast. Posljedica je to razocarenja svih stanovnika u drћavama nastalim raspadom Jugoslavije. Njihove nade u brze reforme su ostale bez odjeka. Vidljivo je to u Hrvatskoj gdje je vlast ponovo preuzeo HDZ. To je stranka koja je zagovarala nezavisnost Hrvatske, ali i nasilno cijepanje BiH. Istovremeno se sporo odvijaju promjene i u organima vlasti. Uzrok tome je izmedju ostalog i nejedinstvo reformskih snaga, љto je, naprimjer u Srbiji, odnijelo dosta energije savezu reformista. Katastrofalan signal u tom dijelu Balkana upucuju i rezultati predsjednickih izbora. Izbori su propali zbog nedovoljnog odziva biraca, a najviљe glasova su odnijeli radikalni nacionalisti. To nije dobar znak uoci predstojecih parlamentarnih izbora. Reformisti su samo dvije godine drћali vlast i u BiH. Uzrok je jednostavan: i godinama nakon zavrљetka rata vecina biraca vjeruje da samo nacionalne stranke mogu braniti interese pojedinih naroda. U Makedoniji je na snazi Ohridski sporazum, donesen uz posredovanje EU. Ipak, osim kraja nasilja, on nije donio politicki napredak. Za pravi napredak je i ubuduce potrebna podrљka EU. Nije dobro da se ona zasniva samo na finansijskim injekcijama. Pakt za stabilnost Balkana je pokazao da za upotrebu tog novca nedostaju funkcionalne strukture. Stoga je ispravno da se EU na tom podrucju i dalje angaћuje politicki. Prelazak misije SFOR-a u BiH u ruke unije je vaћan korak kako bi se pokazalo sigurnosno-politicko prisustvo. EU osim toga mora poci za rukom da nove balkanske drћave privoli da preuzmu vecu odgovornost za vlastitu buducnost. Unija mora istrajati u tome da se uspostave pravne drћave i saradjuje sa Haљkim tribunalom. Istovremeno se ona mora aktivno ukljuciti u traћenje rjeљenja za goruca balkanska pitanja kao љto su status Kosova, ustavni konflikt u Makedoniji i buducnost drћavne zajednice Srbije i Crne Gore. EU rizikuje svoju vjerodostojnost ukoliko i dalje bude odugovlacila da se s tim problemima uhvati u koљtac.