(Ne)opravdan štrajk u Grčkoj

List Muenchener Merkur nema razumijevanja za pobunu u Grčkoj:

„Grci su pod pritiskom reformskog procesa morali prihvatiti brojne teškoće. No otpuštanje 15 000 radnika u javnim službama do kraja 2014. godine ne pripada tome s obzirom na vojsku od 750 000 službenika. Slike sa protesta varaju. I: u privatnom sektoru je od početka krize stotine hiljada ljudi izgubilo posao, u državnim službama ni jedan jedini. Bijes brojnih Grka, zbog toga jer će se to prvi put dogoditi i privilegiranim državnim službenicima, je stoga u granicama,“ smatra Muenchener Merkur.

Nuernberger Nachrichten na sve gleda drugačije:

„Kada je riječ o posljednjim planovima štednje u Grčkoj može se samo odmahnuti glavom. Sada trebaju biti zatvorene škole, a nastavnici otpušteni. To se ne može podržati. A Trojka, Berlin i Brisel to vide. Glavna stvar je da će obaveze štednje biti zadržane. Štete će neprestano biti sve veće, a ne manje. Tako Europa propada,“ smatra Nuernberger Nachrichten.

U četvrtak (18.07.) se u Ateni očekuje posjeta njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea. Badische Neusten Nachrichten: „Gost iz Njemačke nije dobrodošao. Štrajkom i demonstracijama Grci žele dočekati Schaeublea u Ateni. I njemačka kancelarka je osjetila talas podsmjeha i mržnje. Sada su Grci proglasili ministra financija krivcem. Pojedini mediji, sindikati i opoziciona ljevica podgrijavaju klimu. No umjesto da svoj bijes usmjere kao stvarnim krivcima, dakle nesposobnim i korumpiranim vladama oni svoj gnjev usmjeravaju na pojedine zemlje eurozone, koje ih milijardama žele izbaviti iz neprilika,“ zaključuje Badische Neusten Nachrichten.

Odnos Nijemaca prema Europi

Frankfurter Allgemeine Zaitung piše o odnosu Nijemaca prema Europi. Oni nisu oduševljeni, ali i ne smatraju da je ona sasvim loša. Broj onih koji su za povratak njemačke marke opada, pokazuje jedno istraživanje objavljeno uoči predstojećih izbora za Bundestag. O tome piše Frankfurter Allgemeine Zeitung pozivajući se na najnovije istraživanje koje je za taj list uradio institut Alensbah.

„Iako je veliki broj građana Njemačke zabrinut zbog toga što se nikako ne pronalazi način za rješavanje ekonomskih i socijalnih problema u mnogim zemljama Europske unije, predstava o Europi koju imaju Nijemci polako se vraća na onu od prije izbijanja krize u Grčkoj. O nekakvoj alarmantnoj situaciji nema ni govora. Na pitanje ’Koliko imate povjerenja u EU?’, 2011. godine 68 odsto Nijemaca odgovorilo je ’ne baš mnogo’ ili ’uopšte nemam’. Danas je takvih 60 odsto. U istom periodu, broj onih koji imaju ’veliko’ ili ’veoma veliko’ povjerenje u EU, porastao je sa 24 na 33 procenta, što je isto kao i 2007. godine.“

Upadljivo je, piše frankfurtski list, da i ugled eura nije u godinama kada se često govorilo o „euro-krizi“ nije narušen: „Iako je u periodu od 2009. do 2011. opao broj Nijemaca koji izjavljuju da imaju veliko povjerenje u evro (sa 44 na 17 odsto), danas je taj procenat porastao i iznosi 28 odsto. Još značajniji su odgovori na pitanje ’Da li ste za povratak njemačke marke?’ Još od uvođenja eura 2002. godine većina Nijemaca izjašnjavala se za marku. To se promijenilo krizne 2011. godine kada je po prvi put broj onih koji su za marku i za evro bio izjednačen, 44 procenta. Danas je 50 odsto onih koji su za euro i 35 procenata onih koji su za povratak njemačke marke“, piše FAZ.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose