1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nepolitička omladina?

15. august 2012

Mali broj mladih ljudi od 14. do 19. godine interesuju politika, političari i rad parlamenta. Ali, ispitivanja javnog mnjenja u Njemačkoj pokazuju da to ne znači da se mladi pretvaraju u nepolitičku generaciju.

https://p.dw.com/p/15pA8
6) Jugendliche einer 10.Klasse aus Heidenheim bekommen eine Führung durch den Deutschen Bundestag, Foto: DW, alle Rechte freigegeben
Jugend und PolitikFoto: DW

Njegove poruke čuje veliki broj mladih ljudi, posebno u Njemačkoj. U toku proteklih nekoliko godina reper Bušido postao je neka vrsta idola razočarane omladine. Njegove pjesme se bave pitanjima poput trgovine drogom, prostitucije i oružanog nasilja. On također repuje o pitanjima problematičnih četvrti Berlina u kojima živi veliki broj imigranata.

33-godišnji Nijemac tunežanskog porijekla rijetko spominje politiku. Bušidovi tekstovi su često seksistički I homofobični. Bio je osuđivan zbog učestvovanja u tučama i posjedovanja droge.

Malo obrazovanja, malo političkog interesa

Kontroverzni umjetnik je ponovo došao u žižu javnosti kada je započeo jednonedjeljnu praksu u saveznom parlamentu. Konzervativni parlamentarac Kristian fon Šteten iz Hrišćanske demokratske unije (CDU) pozvao ga je da pobliže pogleda kako izgleda politički proces.

Reper Bušido bio je na praksi u Bundestagu
Reper Bušido bio je na praksi u BundestaguFoto: picture-alliance/dpa

Bušido je prihvatio poziv uz riječi da gleda na parlament kao na ‘eksperimentalno igralište’. Ali za repera/ praktikanta, kao i za mnoge od njegovih fanova je uobičajeni dan u parlamentu - sa sastancima komiteta, vladinim izjavama i parlamentarnom agendom – potpuna nepoznanica. Često mladi imigranti koji dolaze iz neprivilegovanih sredina otkriju da imaju više zajedničkog sa muzičarima poput Bušida, koji je rođen kao Anis Mohamed Jusef Ferciči u Bonu 1978. godine.

Nova studija njemačkog Saveznog centra za političko obrazovanje, u saradnji sa ‘Sinus‘ institutom iz Hajdelberga pokazalo je da sve veći broj mladih između 14. i 19.godine praktično ignoriše institucije reprezentativne demokratije: političke partije, političare i parlament.

“Za manjinu od 20 procenata mladih ljudi danas postoji veliki jaz između njih samih i političkih partija, i oni preispituju demokratiju kao oblik vladavine i života,“ kaže za DW istraživač Klaus Hurelman, jedan od učesnika studije.

Klaus Hurelman je rekao da su mladi ljudi i dalje politički aktivni
Klaus Hurelman je rekao da su mladi ljudi i dalje politički aktivniFoto: DW

Istraživač obrazovanja Mark Kalmbah sa ‘Sinus‘ instituta iz Hajdelberga smatra da je dio razloga taj što je socijalno ugrožena omladina istovremeno i obrazovno ugrožena što ima za rezultat da će ta omladina vjerovatno biti više isključena iz političkog života.

“Tek onda kada zvijezde poput Bušida artikulišu njihove probleme na jeziku koji oni razumiju onda mladi ljudi počnu stvarno da slušaju“, kaže Kalmbah.

Hurelman kaže da studija pokazuje da interesovanje za politiku i političko angažovanje ukazuju na dobro obrazovanje, emocionalnu zrelost i visok nivo povjerenja u socijalnu situaciju.

Take Hao Vu, 19-godišnji student iz Bernkastel- Kuesa iz zapadnog dijela njemačke pokrajine Rajnland - Falc počeo je da se interesuje za politiku dok je volontirao u vatrogasnoj stanici prije dvije godine. “Shvatio sam da je politika veoma važna, zato što moja zajednica plaća za vatrogasnu stanicu i odlučuje o našem budžetu.“

Njemački parlament organizuje simulacije zasjedanja namjenjene mladim ljudima
Njemački parlament organizuje simulacije zasjedanja namjenjene mladim ljudimaFoto: DW

Vu, koji je trenutno u 12. razredu stručne škole, pridružio se Socijaldemokratskoj partiji (SPD) 2010.godine i učestvovao je u partijskim sastancima u Rajni-Falci. Vu je bio blagajnik u lokalnom odjelu partije, a učestvovao je u omladinskom parlamentu.

“Često kada sam čitao zakon ili prijedlog zakona mislio bih kako su napisani na veoma dosadan način“, rekao je ali dodao i da se iza dosadne fasade nalazi početna tačka za zakone koji utiču na živote ljudi. I to je ono što ga je motivisalo da sjedi na dugim zasjedanjima stranke, teškim pregovorima i borbama koje su se vodile svake minute zasjedanja.

Hao Vu je shvatio da može vidjeti kako politika utiče na živote mladih
Hao Vu je shvatio da može vidjeti kako politika utiče na živote mladihFoto: DW

Kaže da ima planove da se još više politički angažuje na socijalnim mrežama poput ’Fejsbuka’ i ’Tvitera’. Pored provokativnih debata, on na te mreže postavlja i druge relevantne informacije. Za mnoge od njegovih starijih partijskih kolega, ovo nije tradicionalni rad u stranci. Ali za Vua, takav rad predstavlja budućnost stranke i politike.

Okupirati ili otići u gradsko vijeće?

Šta tačno predstavlja politički aktivizam još uvijek predstavlja teško i kontroverzno pitanje, kaže Kalmbah. Mnogi mladi ljudi više ne teže pozicijama u političkim partijama kako bi bili politički aktivni. Često mladi od 14. do 19.godine biraju da provedu svoje slobodno vrijeme u lokalnim grupama povezanim sa političkim partijama.

“Mladi ljudi često žele da budu više uključeni u projekte i žele da odmah vide direktne koristi od tih projekata”, kaže Kalmbah. Uprkos sve manjem interesu za uključivanje u oficijelni rad političkih partija, mladi ljudi nisu ništa manje politički aktivni od generacije svojih roditelja. Kao što je to bio slučaj 60 ih i 70ih godina, omladina bira da daje svoje političke izjave van zvaničnih organa.

Svjetski ’Occupy’ pokret, koji je protestovao protiv moći globalnih finansijskih tržišta, i anti-ACTA protesti na ulicama, primjeri su kako mladi ljudi mogu da izraze svoje političko mišljenje.

Nordrhein-Westfalen/ Teilnehmer einer Demonstration gegen das Anti-Produktpiraterie-Abkommen Acta tragen am Samstag (11.02.12) in Duesseldorf Guy-Fawkes-Masken mit aufgeklebten Zetteln mit der Aufschrift "STOP ACTA". Die Protestaktion gegen das umstrittene Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) war Teil eines weltweiten Aktionstags. Foto: Roberto Pfeil/dapd
Ulični protesti često su privlačniji mladim ljudima od službenog političkog djelovanjaFoto: dapd

“Mladi ljudi imaju osjećaj da čak ni političari sami ne razumiju dovoljno neka pitanja i da konstantno trebaju savjetnike“, kaže Kalmbah.

Uspon Piratske partije sa ideologijom veće transparentnosti i direktne demokratije još jedan je primjer kako mladi ljudi žele promjenu u politici. “Vidimo sve veće razočarenje političarima ali ne i politikom“, kaže Hurelman.

Nakon njegove prakse Bušido je rekao da će se boriti protiv ovog trenda. Objavio je da želi da stvori samostalnu političku partiju i da postane gradonačelnik Berlina.

Autor: Richard Fuchs / Staša Nikodinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić