Nepostojeće hrvatske jahte ruše austrijski federalizam?

Stranka Zelenih zahtjeva tako imenovanje zastupnika za sva pravna i financijska pitanja pokrajine, predstavnici Narodne stranke predlažu komesara-nadzornika, a ne manjka ni onih koji tvrde kako je Korušku najbolje pokloniti Sloveniji. Najjužnija austrijska pokrajina ni do sada se u Beču i ostalim dijelovima Austrije nije mogla pohvaliti najboljim imidžom, no čini se da je skanadal oko Hypo-banke, i spašavanje iste od strane saveznih institucija, na neki način ipak prelilo čašu. Prema procjenama financijskih stručnjaka, intervencija kojom je banka spašena austrijske poreske obveznike koštat će četiri do pet milijardi eura, a ulje na vatru dodaju reakcije koruških političara iz tamo vladajućeg Saveza budućnosti Austrije (BZÖ), koji ovu akciju spašavanja u Koruškoj predstavljaju kao „uspjeh“.

Moguće donošenje i novog ustavnog zakona

To ipak nije jedini razlog za trenutno jako oštre napade iz Beča. U „slučaju Hypo“ savezna zemlja Koruška je kod dotične banke preuzela jamstva u vrijednosti od 18 milijardi eura, i pored toga što godišnji budžet ove savezne zemlje iznosi svega dvije milijarde. „A onaj tko preuzme garancije koje su devet puta više od njegovih primanja, taj se čim prije treba prijaviti najbližoj ludnici“, komentirao je tako predsjednik Austrijske gospodarske komore, Christoph Leitl. Obrazlažući kako je eventualni bankrot Koruške u najgorem slučaju mogao značiti i bankrot na saveznom nivou, te kako je spašavanje bilo neminovno, savezni ministar financija Josef Pröll spomenuo je međutim i mogućnost donošenja novog ustavnog zakona koji bi jasno definirao omjere za jamstva koje savezne zemlje kod banaka smiju preuzimati. Za donošenje ovakvog zakona u austrijskom parlementu bila bi potrebna dvotrećinska većina, a ukoliko se savezna zemlja tih regulativa ne bi pridržavala, protiv nje bi pred Ustavnim sudom bilo moguće podnijeti tužbu, što bi u krajnjoj instanci kao rezultat moglo imati i lišavanje dužnosti pokrajinskog premijera.

Dugačka lista “koruških uspjeha”

Rasprava o reformi austrijskog federalizma, odnosno o ovlastima saveznih pokrajina, i ranije je, međutim, bila tema - kako u medijima tako i u parlamentu. Za povode ovakvih rasprava nekada se brinuo tadašnji premijer Koruške, Jörg Hajder, koji je npr. 2004. iznenada na svim koruškim crpkama smanjio cijene goriva, čime je Koruška uštedjela pola milijarde eura. Hajderova popularnost je rasla, ali su taj minus kod isporučitelja na kraju ipak izmirile savezne institucije. Na sličan način finacirana je i izgradnja stadiona u Klagenfurtu, neposredno prije održavanja evropskog prvenstva u nogometu u Austrji i Švicarskoj, a oštro je kritizirana i odluka koruške vlade da irskoj avio-kompaniji Ryanair od 2007. do 2012. godine godišnje iplaćuje 260.000 do 370.000 eura; samo kako bi glavni grad Koruške Klagenfurt bio jedna od njihovih destinacija. Lista ovakvih i sličnih „koruških uspjeha“ doista je duga, a rezultira time da je danas svaki od 560.000 stanovnika Koruške saveznim institucijama dužan preko 2.200 Eura. Tako reakcije Beča i ostatka Austrije nakon skandala koruške Hypo-banke nikoga zapravo i ne iznenađuju.

Ovoga puta je, međutim, pored imidža Koruške oštećen i imidž Hrvatske, jer se u gotovo svakom komentaru i izvještaju koji se tiče Hypo banke u istom dahu spominju i „bivši premijer Ivo Sanader, koji je navodno i sam posredovao u izdavanju kredita, za to dobijao visoke provizije, te Hypo banci u Hrvatskoj širom otvarao vrata“, kao i „bivši general Vladimir Zagorec kome je Koruška navodno financirala poslove sa nekretninama i to u iznosu od ravno 260 miliona eura.“ Tema je svakako i financiranje nepostojećih jahti, a njom će se sada baviti specijalna istraživačka jedinica „Soko Hypo“, koja se sastoji od deset financijskih i gospodarstvenih stručnjaka. Podsjetimo, posljednja jedinica Soko-tipa u Austriji instalirana je nakon što je po otvaranju šengenskih granica u Beču iznenada porastao broj provala u kuće i stanove. Što se tiče Hrvatske, mediji navode kako još nitko nema konkretnih i pouzdanih podataka, ali su svi jednako sigurni kako će ono najgore od tih „dubioznih balkanskih smucalica“ tek izaći na vidjelo.

No Hrvatska, reklo bi se, na svojoj strani ima austrijske savezne institucije i većinu u austrijskoj javnosti, koja opet, poput dekana bečkog pravnog fakulteta, Heinza Mayera, ozbiljno razmišlja i o tome kako bi se Austrija mogla „riješiti cijele Koruške“. „Parlament bi morao donijeti ustavni zakon“, objašnjava Mayer, „za taj zakon bi na referendumu morala glasati većina Austrijanaca - i to bi bilo to!“

Autor: Emir Numanović, Beč

Odg. urednik: Svetozar Savić