Nepravedno, neefikasno, zastarjelo - obrazovanje u Njemačkoj
1. decembar 2008
"Radi se o budućnosti ljudi u našoj zemlji, jer obrazovanje je glavna pretpostavka za uspjeh u radu i kroz rad", izjavila je njemačka kancelakra Angela Merkel prilikom nedavne rasprave u Bundestagu o obrazovanju u zemlji i potom efektno poentirala: "Reći ću u jednoj rečenici: mi moramo postati Obrazovna Republika Njemačka, to je ono što će osigurati našu budućnosti u narednim desetljećima.
Osnovna sirovina Njemačke je siva masa ljudskih mozgova: privredna snaga svjetskog prvaka u izvozu u prvom je redu u tehnološkim inovacijama, patentima i visokokvalitetnim proizvodima.
Rana selekcija i nejednakost šansi u školama
Njemački problem nije toliko u nedostatku vrhunskih stručnjaka, već u sve užoj bazi iz koje se oni regrutiraju i nepravednosti obrazovnog sistema. Nemaju sva djeca iste šanse - to pokazuju i međunarodne usporedbe, poput Pisa-studije.
Osnovni je problem rana selekcija djece za daljnje školovanje - već nakon četvrtog razreda osnovne škole određuje se da li djeca dalje idu u nižerazrednu tzv. glavnu školu, u nešto više rangiranu realnu školi ili u gimnaziju. Samo sa završenom gimnazijom može se ići dalje na fakultet. Ta se selekcija odvija prerano, naglašavaju mnogi stručnjaci, poput senatorice za obrazovanje iz Hamburga, Christe Goetsch: "Potrebno je da se Njemačka prilagodi evropskim standardima. Ne može se desetogodišnjake sortirati i reći im: ti si usmjeren više za nauku, a ti više za praksu. To je žalosna situacija koja postoji samo u Njamačkoj i Austriji, i više nigdje u Evropi."
16 saveznih zemalja, 17 različitih mišljenja
Veliki problem sa svim reformskim planovima je međutim u nadležnostima. Njemačka je savezna država a obrazovanje je jedna od najvažnijih nadležnosti saveznih zemalja - centralna vlada tu ima malo utjecaja. To je jasno naglasio i Kurt Beck, socijaldemokratski predsjednik vlade savezne zemlje Rheinland-Pfalz komentirajući obrazovnu inicijativu kancelarke Merkel: "Ona nije nadležna, ali nikada ne šteti ukoliko se želi informirati. Nadležnost je međutim u rukama saveznih zemalja, i mi tu ne trabamo nikakvu pouku savezne vlade."
Ali dok svih 16 zemalja, koje imaju često i sasvim različite obrazovne koncepte i sisteme nađu kompromisno rješenje proći će još dosta vremena. A najveći gubitnici su već sada poznati - djeca iz siromašnih obitelji i djeca stranaca, naglašava pedagog Viola Georgi sa berlinskog univerziteta: "Školski sistem sa različitim stupnjevima obrazovanja nepovoljan je za djecu migranata. Uspjeh u školovanju usko je povezan sa socijalnim porijeklom. Do selekcije dolazi suviše rano i ona je suviše rigidna. Neke socijalne grupe ju uopće ne mogu prevladati."