Nervoza u vrhu Republike Srpske

Kod vlasti Republike Srpske vidljiva je bila nervoza kada su za petak (28.2.) zakazani protesti u Banjaluci, piše list Tiroler Tageszeitung. Demonstrante su uglavnom činili demobilisani borci koji su ukazivali na svoje probleme, piše ovaj list i nastavlja:

"Na protestima su formulisani zahtjevi vladi i entitetskom parlamentu za poboljšanje situacije demobilisanih boraca. Međutim, tražilo se da se pod lupu ponovo stavi proces privatizacije u Republici Srpskoj, baš kao i tok dosadašnjih procesa za korupciju i kriminal.

Predsjednik RS Milorad Dodik je unaprijed kritikovao ove proteste. Poseban razlog za to vidio je u datumu održavanja, samo dan uoči 22. godišnjice referenduma o nezavisnosti BiH. Učešće na demonstracijama stoga je doprinos državi BiH u kojoj ne bi bilo Republike Srpske, stav je Dodika.

Odgovor na to stigao je odmah od učesnika demonstracija: Ako predsjednik RS smatra da nema razloga za socijalno nezadovoljstvo, onda ne bi trebalo da apeluje na građane da ne izlaze na ulice", piše Tiroler Tageszeitung.

Demokratija iz baze

Reporter lista Tageszeitung iz Berlina boravio je na jednom od Plenuma građana u Sarajevu. On prenosi atmosferu sa tog skupa i istovremeno ističe kako građanski pokret u BiH dobija konture:

"U salu nije dozvoljen ulazak predstavnicima političkih stranaka. Aplauz je dobio jedan ratni vojni invalid srednjih godina koji uzvikuje: "Ja sam Jevrej, ja sam musliman, ja sam katolik i pravoslavac, ja sam Bosanac." Nacionalizam nema šta da traži u ovoj sali. To je i poruka svim hrvatskim i srpskim nacionalistima u Mostaru i Banjaluci koji su nakon prvih demonstracija željeli da ih pogrešno ocijene kao "bošnjačko-nacionalističke". Na plenumima se raspravlja o konkretnim zahtjevima političarima. Ima ih na stotine.

Plenum u Tuzli je već postigao dva cilja. Ukinut je "bijeli hljeb" političarima, odnosno praksa da dobijaju platu i nakon što im istekne mandat. Kao i u Sarajevu i u Tuzli je ostavku morao da podnese kantonalni premijer. Demonstranti su svjesni toga da mora da se održi "pritisak ulice". Ipak, demonstracije su postepeno sve manje. "Mi smo sada u fazi otkrivanja bazne demokratije", kaže Emin iz Tuzle: "Ljudi prvo moraju da izbace iz sebe sve što imaju da kažu, ono što ih pokreće. Na Plenumu po prvi put imaju utisak da su slobodni, da govore bez straha. Samo zbog toga je sve ovo vrijedno truda." I on se nada da će uskoro doći do sastanka delegacija svih Plenuma i da će biti dogovorene nove akcije u cijeloj BiH", prenosi list Tageszeitung.

Hrvatska vs. Srbija: Proces koji niko ne želi

Međunarodni sud u Hagu će od ponedjeljka 3.3.2014. otvoriti raspravu o međusobnoj tužbi Hrvatske i Srbije za genocid. Dugo je objema stranama bilo prerano da se ove tužbe povuku, a sada je već prekasno za to, piše Badische Zeitung i nastavlja:

"Nijedna strana nema skoro nikakve šanse da dobije ovaj proces. Obje su nesretne što se suđenje koje su same pokrenule uopšte i odvija. Predmet rasprave su zbivanja tokom sukoba od 1991. do 1995. godine. Nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost, JNA je preuzela kontrolu nad teritorijama gdje su živjeli Srbi. Razoren je grad Vukovar. Na tim područjima su srpske dobrovoljačke jedinice organizovale progon hrvatskog stanovništva. Rat je odnio 10.000 života, među njima su bili i životi 255 pacijenata bolnice u Vukovaru.

Postoji i druga strana medalje: jedinica hrvatske specijalne policije je počinila masakr nad oko 100 Srba u Pakračkoj poljani, oko 100 Srba je ubijeno i u Gospiću. Obje strane prebacuju jedna drugoj da su počinjenim masakrima prekršili UN-ovu konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju genocida.

Ovaj sud je već 2007. odbio mnogo bolje obrazloženu tužbu BiH protiv Srbije za genocid nad Bošnjacima. Sud je našao da nije dokazana umiješanost Srbije u masakre koje su počinile jedinice bosanskih Srba. Samo masakr u Srebrenici je službeno kvalifikovan kao djelo genocida. I Međunarodni sud za zločine na području bivše Jugoslavije vrlo "štedljivo" koristi termin genocid. I tu je kao takvo djelo potvrđeno samo ono što se desilo u Srebrenici. U procesima koji se vode za ratne zločine na području Hrvatske, ni u jednoj optužnici se ne govori o djelu genocida", prenosi list Badische Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer