Nezaposlenost mladih ostaje globalni problem

Internacionalna radnička organizacija (ILO) procjenjuje da će se omjer mladih ljudi bez posla u industrijski razvijenim zemljama sa trenutnih 17,5 smanjiti na 15,6 procenata do 2017. godine. Doduše, ovo vrijedi samo za razvijene zemlje. U zemljama sa ubrzanim industrijskim razvojem i zemljama u razvoju će doći do porasta nezaposlenost mladih od 15. do 24. godine.

Prema ILO-u, posebnoj organizaciji Ujedinjenih nacija, ovakav razvoj događaja je rezultat dužničke krize, koja je u punom mahu i van granica Evrope. Gospodarski pad zemalja u evrozoni povlači i druge zemlje u vrtlog ekonomske krize.

Kriza u Evropi jasno otvara duboki jaz između perspektivnih zemalja na sjeveru i dužničkih zemalja na jugu Evrope. Dok je stopa nezaposlenosti mladih u Njemačkoj ispod deset procenata, u Španiji i Grčkoj svaki drugi mladi čovjek neće imati posla – prognoziraju eksperti UN-a.

Brojevi se moraju posmatrati kritički

Ako brojka nezaposlenih u industrijskim zemljama stvarno i bude opadala, ovo neće biti razlog za opuštanje, kaže Verner Ajhorst, ekspert za pitanja tržišta rada na Institutu za budućnost rada u Bonu. On ističe da je procenat nezaposlenih mladih prije pet godina, dakle prije početka ekonomske krize, bio još niži.

Još jedan razlog zbog kojeg se brojevi moraju posmatrati kritički, kaže Ekehard Ernst, vođa ILO odjela za zapošljavanje. On je autor studije o nezaposlenosti mladih, koju je predstavio u utorak ( 4.9.2012) u Ženevi. Očekivani pad nezaposlenosti na 15,6 procenata u 2017. godini u razvijenim zemljama ne znači da se ublažava pritisak na tržište rada. Veliki broj mladih nisu dio statistike, zato što se snalaze preko sitnih poslova. “Sve više mladih se povlači sa službenog tržišta rada“, rekao je Ernst na svom predavanju u Ženevi.

Tragični razvoj događaja

Nezaposlenost je oduvijek bila problematično pitanje, ali nezaposlenost mladih je posebno problematična, kaže Verner Ajhorst u razgovoru za Dojče vele. Prvenstveno, zato što je stopa nezaposlenosti mladih poprilično veća od prosječnog procenta svih nezaposlenih. Upravo za mlade ljude nezaposlenost predstavlja najveću katastrofu: “Kada ulazak na tržište rada izostane, onda mladi ljudi, dugoročno gledajući, imaju velike probleme zato što nose tu stigmu sa sobom“, objašnjava Ajhorst.

Nezaposleni mladi veoma brzo budu društveno marginaliziriani. “Rizik od srednje i dugoročne ovisnosti od socijalne skrbi se povećava“, dodaje Ajhorst. Kada nema posla nema ni novca, što dovodi do sve rjeđeg sudjelovanja u društvenom životu. Razvijene zemlje su svjesne da zbog starenja svog stanovništva moraju više da rade na integraciji mladih u svijet rada – što im uspijeva sve manje.

Napredak kroz obrazovanje

Objašnjenje za različite trendove nezaposlenosti mladih u razvijenim zemljama sa jedne i zemljama Trećeg svijeta sa druge strane je sasvim jednostavno, tvrdi Verner Ajhorst. “Zemlje sa visoko razvijenim obrazovnim sistemima, poput Njemačke, Austrije, Danske ili Nizozemske načelno stoje bolje.“

Zbog svog dualnog obrazovnog sistema Njemačka prednjači ispred ostalih članica Evropske unije. Naime, dualni sistem znači da mladi ljudi koji uče teoriju u strukovnim školama istovremeno obavljaju praksu u nekom preduzeću. Ova uska povezanost teorije i prakse je odlučujuća: “Dualni obrazovni sistem omogućava mladima rani kontakt sa svijetom rada, a istovremeno poslodavci dobijaju kvalitetne nove radnike. “

Iseljavanje kao šansa

Kratkoročne mjere za za borbu protiv nezaposlenosti mladih nisu bile pretjerano uspješne, kaže Verner Ajhorst. Dodaje da su neke zemlje pokušale s programima dokvalifikacije ili "poticanja zapošljavanja". Putem tih mjera javni sektor je platio dio plata za mlade ljude koji rade u privatnim preduzećima. Ovo je pomoglo, međutim, samo kada su odgovarali i drugi vanjski uslovi kao što su ekonomija u razvoju, zdrava domaća potražnja i dobre prilike na tržištu izvoza.

Stručnjaci za tržište rada ukazuju na stanje koje bi moglo pridonijeti da se smanji kvota nezaposlenosti kod mladih između 15 i 24 godine u zemljama u razvoju. Njihovim tržištima rada bi trebalo da "lakne" ukoliko mladi u svojoj domovini ne traže posao. Verner Ajhort dodaje: “Vidimo da mladi ljudi uzimaju sudbinu u svoje ruke i emigriraju u zemlje koje ekonomski bolje stoje.“

Autor: Dirk Kaufmann / Staša Nikodinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović