1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Trilateralni sastanak Hrvatska – Srbija – BiH

18. juli 2011

Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović razgovaraju na Brionima o pitanjima koja opterećuju odnose između tri zemlje.

https://p.dw.com/p/11xZC
Brijuni
BrijuniFoto: cc/User David Orlovic

Analitičari ocjenjuju da je trilateralni susret na Brionima logičan slijed događaja nakon što su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić otvorili novo poglavlje u regionalnim odnosima. Također konstatiraju da je i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović iskazao spremnost da sudjeluje u stvaranju povoljnije političke klime, što je dovelo do aprilskog sastanka u Karađorđevu i nedavne zvanične posjete Tadića Sarajevu.

Josipović i Tadić
Josipović i Tadić otvorili novo poglavlje u regionalnim odnosimaFoto: AP

Dosadašnji susreti regionalnih lidera uglavnom su bili neformalni, a takav će biti i današnji trilateralni sastanak na Brionima. Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović trebalo bi da razgovaraju o većini otvorenih pitanja koja opterećuju odnose u regiji, kao što su granice, neriješeni imovinskopravni odnosi te saradnja u krivičnom gonjenju i izručenju osumnjičenih za ratne zločine i druga krivična djela.

Analitičari smatraju da određeni napredak koji su Srbija i Hrvatska postigle u saradnji u oblasti pravosuđa nije dovoljan i da dosadašnja deklarativna spremnost za saradnju nije praćena adekvatnim političkim potezima. "Potvrdila je to i Tadićeva posjeta Sarajevu tokom koje nije postignut nijedan konkretan dogovor", kaže politički analitičar iz Sarajeva Vlastimir Mijović, koji ni od današnjeg sastanka na Brionima ne očekuje mnogo.

Do sada nije bilo konkretnih rješenja

"Dobro je što razgovaraju, ali nijedan od dosadašnjih susreta regionalnih lidera nije dao konkretna rješenja. Pitanje je žele li oni zaista doprinijeti poboljšanju sveukupnih prilika u regiji ili samo nastoje promovirati sopstveni imidž, bolji nego što ga stvarno zaslužuju. Bojim se da iza krupnih proevropskih riječi trojice bosanskohercegovačkih lidera te njihovih kolega iz Srbije i Hrvatske nema adekvatne sadržine", kaže Mijović.

Tadić i Radmanović ispred Predsjedništva BiH
I Tadićeva posjeta Sarajevu okončana bez konkretnih dogovoraFoto: DW

Zašto proces uspostave povjerenja i dobrosusjedskih odnosa u regiji traje toliko dugo? Analitičari tvrde da su regionalni lideri, posebno Boris Tadić, razapeti između vođenja proevropske politike i opstanka na domaćoj političkoj sceni gdje moraju voditi računa i o uticajima ekstremnih elemenata. Profesor beogradskog univerziteta Zoran Dragišić kaže da "sve tri strane ispoljavaju pogrešno uvjerenje da bi narod spremnost za kompromise kažnjavao na izborima".

"Od početka krize u prethodnoj Jugoslaviji velik je raskorak između deklarativne politike i stanja na terenu. I danas svi govore kako su za saradnju, mir i stabilnost, ali nema rješenja za konkretne probleme. I u ovom slučaju je jasno da političari ne misle ono što govore, a pogotovo ne rade u skladu sa onim što su rekli. Kada se dođe do rješavanja konkretnih pitanja vidjeće se i stvarne razlike u stavovima i koliko je ko spreman za kompromis", kaže Dragišić.

Ključ za rješavanje mnogih regionalnih problema je u BiH

Od brionskog susreta i ne treba očekivati spektakularne rezultate jer je najosjetljivije regionalno pitanje i ključ rješenja mnogih problema ustavno uređenje BiH. O tome regionalni lideri još uvijek nisu spremni otvoreno razgovarati.

No, mogli bi o povratku izbjeglica i borbi protiv organiziranog kriminala, kaže za Deutsche Welle voditelj zagrebačkog Centra za politološka istraživanja dr. Anđelko Milardović. "Mislim da su ovi sastanci korisni jer će potom i na nižim nivoima operativna tijela morati raditi svoje poslove, odnosno trebalo bi doći do sastanaka na nivoima ministara vanjskih poslova, ali i šefova državnih vlada. Kada je riječ o ustavnim rješenjima za BiH, mislim da tu ne bi trebalo biti intervencija jedne ili druge strane. U tom procesu trebaju biti istaknuta tri politička aktera unutar BiH, a nezaobilazna je i uloga Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Evropske unije i Turske", kažao je dr. Milardović.

Izetbegović, Komšić, Radmanović, Tadić i Güll (s lijeva na desno)
Sastanak u Karađorđevu u aprilu 2011: Izetbegović, Komšić, Radmanović, Tadić i Güll (s lijeva na desno)Foto: picture-alliance/dpa

Anketirani građani Beograda, Zagreba i Sarajeva ne očekuju bitnije pomake na brionskom susretu. Većina uopće ne vjeruje političarima, a samo rijetki izražavaju umjereni optimizam jer "ovakvi susreti ipak pokazuju da se u rješavanju problema otišlo korak dalje od dosadašnje prakse međusobnog izbjegavanja". Ono u šta su sigurni je da su predsjednici "izabrali pravo mjesto za sastanak, te da će im danas svima biti lijepo Brionima".

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Marina Martinović