120510 Gold Eurokrise

"Jedno je sigurno - zlato!" to je reklamni slogan Exchange AG-a, jednog od najvećih lanaca zalagaonica u Njemačkoj. Kao i u drugim sličnim ustanovama, i tu je moguće u zalog davati na primjer, skupe satove ili nakit, odnosno otkupljivati ih. No, specijalnost ove zalagaonice je zapravo nešto drugo: trgovanje zlatnim polugama. Svako ko je zainteresovan za takvu kupovinu, ali mu se ne da ići u banku jer čitav posao želi obaviti brzo i nebirokratski, na raspolaganju stoji Karin Mett.

Ona je u filijali ove zalagaonice zadužena za praćenje kursa zlata: "Ima dana kada se kurs mijenja deset puta u roku od nekoliko sati. To je bio slučaj proteklih dana i tada je stvarno naporno, no sada se situacija primirila. Cijena je malo pala. No, svejedno svaka dva-tri sata kontrolišemo kurs i, ako je potrebno, prilagođavamo ga."

Sve u 24 karata

U prodavnici, pred šalterom, je velika gužva - ovih dana posao cvjeta. Euro se nalazi pod pritiskom berzovnih špekulanata, što znači da cijena zlata raste. U međuvremenu neki finansijski stručnjaci upozoravaju da je i ta investicija sve rizičnija jer je, na kraju krajeva i zlato samo sirovina koja podliježe velikim promjenama u cijeni. No, po svemu sudeći, kupce to ne zanima - kupuje se zlato iz Južne Afrike ili Kanade, bez obzira da li je riječ o zlatnicima ili polugama. I to sve u čistom 24-karatnom obliku.

Sabine Schulz, zamjenica voditeljice filijale zalagaonice Exchange potvrđuje da sadašnja nesigurnost na berzama ljude potiče na kupovinu zlata. I u Njemačkoj se osjeća strah od moguće inflacije.

"Dolazi nam sve više ljudi. Promet je prilično velik. I mladi i stariji, svi dolaze u našu poslovnicu kako bi svoju ušteđevinu pretvorili u zlato. Njih naprosto tjera strah od inflacije kakva je ovdje jednom već postojala. Zato traže siguran polog. Ponekad ljudi stoje u redu čak i ispred vrata naše poslovnice. Svi su strpljivi, bez obzira kupuju li puno ili malo", kaže Sabine Schulz.

"Vratite nam marku"

Iako kupovanje zlata nije neka masovna pojava, već prije dio jednog posebnog socijalnog stava, neka vrsta pobune protiv državnog sistema finansija, ono je ipak postalo svojevrsni simbol ove sadašnje krize. Dugovi, bankarska kriza, sada Grčka - to su teme kojima se mnogi ovih dana bave. Jedan stariji gospodin koristi priliku da da oduška svojoj ljutnji: "Mislim da bi mi Nijemci ponovo trebali uvesti marku. Kako je moguće da Nijemci, koji i sami imaju dugove, posuđuju novac drugoj zemlji jer ima dugove? Tu nešto nije u redu, u ovoj državi je nešto trulo. To je moje mišljenje, samo da znate."

Zlato je kupila i Petra Lange. Ona se odlučila da četvrtinu svoje ukupne ušteđevine pretvori u zlatne 100-gramske poluge: "To je neka vrsta sigurnosti. Zato sam investirala u zlato. Niko ne zna kako će se stvari dalje razvijati i neki stručnjaci upozoravaju da bi za osam godina vrijednost novca mogla biti prepolovljena."

To, međutim, prema njenom mišljenju, ne znači da je uvođenje zajedničke evropske valute bilo pogrešno: "Ipak mislim da je euro dobra stvar. Sada se novac, kada se ide u neku drugu zemlju, barem ne treba mijenjati. Prije se gubilo na kursnim razlikama. No, željela bih da naša vlada bolje raspolaže s našim novcem, a i da se banke bolje kontrolišu. Bankama ne bi trebali pomagati, već od njih tražiti da plate. Suma koju su izdvojile za Grčku je upravo smiješna. Za njih je to sve prava sitnica", zaključuje Petra Lange.

Autor: Martin Heidelberger/Zoran Arbutina

Odgovorni urednici: Mehmed Smajić/Marina Martinović