Nizozemska popustila Srbiji

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše "Dok većina članica Evropske Unije stavljanje na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom vidi kao sredstvo za jačanje prozapadnih snaga i evropske orjentacije u Srbiji, Nizozemska i dijelom Belgija smatrale su da Beograd najprije mora poboljšati saradnju sa Haškim tribunalom. Pod tim se prije svega podrazumijeva isporučenje Ratka Mladića. U ponedjeljak je nizozemska vlada međutim popustila. To je uslijedilo nakon najnovijeg izvještaja Serža Bramerca, u kojem se kaže da je Srbija nesumnjivo poboljšala saradnju sa Hagom. Reakcija Brisela je svakako bila da stavi na snagu Trgovinski sporazum sa Srbijom", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Blokada nije potpuno ukinuta

Neue Zuericher Zeitung piše da Serž Bramerc nije samo izvjestio o napretku Beograda u saradnji sa Haškim tribunalom već i da je izrazio opreznu nadu da će Beograd u dogledno vrijeme izručiti dvojicu preostalih optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića i dodaje:"Sporazum čije je potpisivanje propalo 2008. prilikom odmjeravanja snaga i natezanja sa bivšim srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom je uprošteno gledajući trgovinski i političko-ekonomski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. No, njegovo stavljanje na snagu i dalje blokirano. Dakle, radi se samo o jednom malom koraku kojim su odškrinuta vrata predvorja za učlanjenje. Prelaznim trgovinskim sporazumom, EU sa Srbijom prije svega ukida carinska ograničenja. Drugi dijelovi prvobitnog sporazuma su već realizovani i to odlukom o bezviznom režimu, koji stupa na snagu 19. decembra. Ali za ratifikaciju kompletnog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropska Unija, nakon 6 mjeseci, ponovo traži preispitivanje saradnje Srbije sa Haškim sudom. Jer za potpuno odustajanje od blokade, Nizozemska i dalje insistira na isporučenju dvojice bjegunaca, prije svega Ratka Mladića", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Odšteta žrtvama

Na naslovnim stranicama njemačke štampe je danas odluka Berlina da obešteti žrtve napada na dvije cisterne u Kundusu, kojeg su izveli američki piloti, a zatražila komanda Bundeswehra u Afganistanu. O tome "Mitteldeutsche Zeitung" piše: „Odluka Ministarstva odbrane u Berlinu da porodicama civilnih žrtava napada isplati obeštećenje, potpuno je ispravna. Samo što je donijeta kasno. Napad je izveden prije tri mjeseca. I tada se znalo da je bilo civilnih žrtava. No, odluka je pala nakon što je prvi program njemačke televizije ARD, pred milionskom publikom, objavio pismo advokata porodica žrtava"...

Leipziger Volkszeitung o tome piše: „Prisutna je nada da će njemačka politika, barem kada se radi o obeštećenju, ostaviti bolji utisak nego sa svojom sveukupnom politikom u Avganistanu. Stranačka podbadanja proteklih nedjelja teško su narušila ugled Nijemaca među partnerima u NATO-u. Bivši ministar odbrane Franz Josef Jung otjeran je sa ove funkcije. Opoziciji to nije bilo dovoljno. Ona je formirala i komisiju čiji smisao i nije toliko u traženju istine koliko u degradaciji sadašnjeg ministra odbrane zu Gutenberga. To se tako radi", zaključuje Leipziger Volkszeitung.

Pilule, koje i ubijaju

Onaj ko u Njemačkoj želi poručiti lijekove bez recepta, ne mora daleko ići. Čak ni u Fitnessstudio na uglu, gdje mu trener može prodati jeftine anabolike. Dovoljno je da sjedne za kompjuter. Klikom na miš on sebi uštedi neprijatnu posjetu doktoru i poruči vijagru ili pakovanje tamiflua. Neovisno od toga što je ovakva vrsta kupovine ilegalna, u Njemačkoj je sve više falsifikovanih medikamenata. Neki od plagijata sadrže pored sastojaka poput praška za pecivo, šećera i skroba, štetene substance. "Pribojavamo se da ima puno neotkrivenih smrtnih slučajeva", ističe predsejdnik njemačkog Udruženja apotekara Heinz Guenter Wolf . Eksperti procjenjuju da je između 6 i 8% svih kupljenih lijekova u Njemačkoj falsifikovano. Pri tome je kupovina lijekova u Njemačkoj još i najsigurnija.

10% lijekova iz kriminalnog miljea

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 10% svih lijekova koji se prodaju širom svijeta dolazi iz kriminalnog miljea. Služba za borbu kriminala u Njemačkoj je zbog rastuće opasnosti dala alarm za uzbunu i poručuila izradu studije o tome. Studija je potvrdila da je svaki drugi lijek, poručen preko interneta, a radi se ne samo o vijagri već i o lijekovima protiv raka, za ublažavanje bolova, antibioticima i slično, falsifikovan. S obzirom da je riječ o globalnom problemu, njemačkim isljednicima su ruke bile zavezane. Stoga je BKA nedavno najavila zajedničku akciju u 26 zemalja, koja će se koncentrisati na internet-ponuđače, platne sisteme i službe za isporuku. Ali, na uspjeh će se još morati pričekati", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Senad Tanović