Njemačka i obnova Sirije

Obnova Sirije koštaće stotine milijardi dolara. Assad i njegovi saveznici ne žele sami snositi te troškove. Njemačka svoje učešće želi vezati za uslove.

Rat u Siriji još nije završen, ali je za sada jedno sigurno: diktator Bashar al-Assad će ostati na vlasti. Da će Idlib, posljednje uporište svih pobunjenika i ekstremista pasti u njegove ruke, izgleda da je tek pitanje vremena.

Ipak, mnogi gradovi u Siriji su porušeni i razoreni. Obnova zemlje biće skupa. Po ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, zapadne zemlje bi trebale finansirati obnovu Sirije. Jer, ni sirijski režim, ni Iran ni Rusija ne žele sami snositi te troškove - rat ih je već dosta koštao. Jedini način da Njemačka postavi političke zahtjeve i uslove Siriji bila bi pomoć u obnovi, kaže glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja Zelenih Omid Nouripour u intervjuu za DW.

Podaci o troškovima obnove znatno su različiti. Dok odlazeći specijalni izaslanik UN-a za Siriju, Staffan de Mistura, govori o 250 milijardi dolara, sirijski režim procjenjuje da je riječ o sumi od 400 milijardi dolara. A u igri je i iznos od 1,2 triliona američkih dolara. Eksperti polaze od toga da će saniranje štete nastale tokom rata potrajati najmanje deset godina.

Kancelarka Angela Merkel je već podcrtala zajedničku odgovornost Njemačke i Rusije za rješenje sirijske krize: ali u političkom Berlinu teško je dati jasan odgovor na pitanje mogućeg učešća Njemačke u obnovi Sirije i povezati ga sa uslovima.

Politika | 26.08.2018

Assad i Putin: ne žele sami snositi troškove obnove

"Investiranje u Siriju će se dogoditi samo ako dođe do zadovoljavajućeg političkog procesa u koji su uključene sve strane", izjavila je ministrica odbrane Ursula von der Leyen tokom održavanja sigurnosne konferencije u Bahreinu. Ona je rekla da je nezamisliva  obnova zemlje od koje bi profitirala diktatura predsjednika Bashara al-Asada.

Niko ne zna kako bi trebao izgledati poslijeratni poredak. Njemačka i EU moraju uzeti učešće u obnovi Sirije, izjavio je za Deutsche Welle stručnjak za vanjsku politiku CDU-a Roderich Kiesewetter i dodao: "Ali, tek kada se stvore neophodni uslovi za mirovni proces, koji će iznijeti garancijske sile Rusija, Iran i Turska".

Osim toga, Damask nužno mora osigurati sveobuhvatan humanitarni pristup, kao i zaštitu od progona i garanciju za privatno vlasništvo povratnika. Ako bi Sirija i ispunila uslove Njemačke za pomoć u obnovi, tu ne može biti govora samo o uplaćivanju novca, kaže Omid Nouripour. Mora se sarađivati na licu mjesta, provoditi projekte i to bez podrške budžetu, smatra on i dodaje: "Novac koji se daje Assadu, završava pod sumnjivim okolnostima u represivnom aparatu. To nije smisao svega toga."

Assad i njegovi saveznici su vjerovali da će Njemačka učiniti sve da se izbjeglice vrate u svoju domovinu

Assad želi "homogenu" Siriju

Za koga bi Sirija u budućnosti trebala biti otvorena, tu vlastodržac Assad ne ostavlja mjesta za sumnje. Iako su mnogi ljudi i infrastruktura izgubljeni, Sirija je kroz to dobila zdravije i homogenije društvo, rekao je on na jednoj konferenciji za medije u Damasku 2017. godine.

"Sa moje tačke gledišta, strategija režima je uvijek bila da kroz što brutalniju borbu protiv pobunjenika protjera i stanovništvo", kaže stručnjak za Bliski istok Guido Steinberg iz Fondacije za nauku i politiku. Dekret broj 10 govori u prilog tome, a on sirijskoj vladi omogućava konfiskaciju imovine Sirijaca koji su pobjegli u inostranstvo i to ukoliko u roku od jedne godine ne podnesu zahtjev za povratom svoje imovine.

Iz toga bi moglo proizaći da se u određena područja sa nekom drugom grupom stanovništva u interesu režima ponovo izgrade, a manje u interesu povratnika. Ali ako je riječ o izbjeglicama koje dolaze iz oblasti u kojima je vladala opozicija, ili onih koja su pak poznata kao protivnici Asada, "oni moraju računati s tim da će biti uhapšeni, mučeni i ubijeni", kaže Steinberg za DW.

Mnoge izbjeglice u Njemačkoj se iz straha od nasilja i represija ne smiju vratiti u Siriju

Povratak izbjeglica?

Pri tome Vladimir Putin povezuje svoju inicijativu za zajedničku rekonstrukciju Sirije s mogućnošću povratka izbjeglica iz Evrope. On zna koliko ta tema dovodi do podjela u Njemačkoj i EU-u. "Nas niko ne može ucijenjivati po pitanju izbjeglica", kaže Omid Nouripour. Njemačka mora postaviti uslove za obnovu, kaže on. Asad i njegovi saveznici su vjerovali da će Njemačka učiniti sve da se ti ljudi vrate u svoju domovinu. "To se jednostavno mora odbaciti", zahtijeva ovaj političar iz stranke Zelenih.

Guido Steinberg smatra da je moguće da će se Njemačka prije ili kasnije uključiti u obnovu Sirije, ali pretpostavlja da će Assadov režim pokušati doći do novca, bez da ponovo prihvati izbjeglice.

U ovom trenutku o tome još ne može biti govora. Povratak, posebno u područja iz kojih su ljudi protjerani, trenutno se ne razmatra. A ni rat nije završen okončanjem vojne akcije u Idlibu: "Sasvim je moguće da će doći do daljnjih sukoba s Kurdima", kaže Steinberg, pogotovo sada kada saveznici Kurda, SAD-e, povuku svoje trupa iz Sirije.

Politika i moral

Ukoliko drugi njemački političari već razmišljaju o deportaciji u Siriju, upozorava glasnogovornik organizacije Pro Asyl Bernd Mesovic, to iz praktičnih razloga nije moguće. Razlozi za napuštanje zemlje tokom uzimanja podataka, u tzv. pisanoj proceduri, tokom njihovog prijema 2014./2015. nisu dovoljno individualizirani, jer se htio ubrzati cijeli taj postupak. Zbog toga se u svim slučajevima i ne zna, od koje strane u sukobu su ti ljudi protjerani, ističe Mesovic.

Ekspert za Bliski istok Guido Steinberg smatra da je njemačko učešće u obnovi Sirije - bez obzira na okolnosti - pogrešno. Ali moral, kako ističe, do danas i tako nije etablirana kategorija međunarodnih odnosa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android