Njemačka je „iseljenička, a ne useljenička zemlja“

Njemačka tek polako otvara svoje granice za visokokvalifikovane stručnjake iz inostranstva u odnosu na druge razvijene zemlje. Najbolji pokazatelj je statistički podatak prema kojem je Njemačka u periodu od 2007. do 2009. godine primila 363 strana stručnjaka, dok je Velika Britanija samo u prva tri kvartala 2009. godine izdala 15.530 useljeničkih viza za visokokvalifikovane stručnjake iz inostranstva. Predsjednik Fondacije ”Mercator” Bernhard Lorenc (Lorentz) kaže da se njemačko društvo „smanjuje i stari, i u vremenima visoke stope nezaposlenosti, imamo ogroman nedostatak stručne snage.”

"U Njemačkoj sve manje radnika"

Nadležni organi u Njemačkoj su svjesni manjka stručnog kadra na tržištu. Na ovaj problem često ukazuju privredne i industrijske komore. Međutim, nijedna njemačka stranka, bilo u poziciji ili opoziciji, ne daje konkretne odgovore, smatra predsjedavajući pomenute novooformljene grupe za visokokvalifikovane migrante, Armin Lašet (Laschet). Problem predstavlja i demografski razvoj u industrijskim zemljama. U Njemačkoj je 1964. godine rođeno milion i 300 hiljada beba, a danas svjetlo dana ugleda oko 650.000 novorođenčadi, poredi Lašet.

”Osnovno pitanje je ko će za 15 ili 20 godina raditi i privređivati blagostanju naše zemlje. To će biti oni stranci koji već žive u našoj zemlji. Zato se bavimo integracijskom politikom, zato se borimo za povećanje kvote zaposlenih žena, zato zapošljavamo i stariju generaciju, ali sve to nije dovoljno. Mi smo iseljenička, a ne useljenička zemlja”, kaže Lašet.

Neophodno lobiranje u inostranstvu

Stranački protivnici u Njemačkoj moraju ostaviti svoju svađu i emocije po strani kada vode diskusije na ovu temu. Moraju definisati materijalni interes Njemačke bez kulturoloških predrasuda koje se često spominju tokom vođenja debata o migraciji i potrebi dovođenja i zapošljavanja kvalifikovanog kadra iz inostranstva, komentariše Lašet.

”Mi se ponašamo kao da pred našim vratima čekaju milioni stručnjaka i mi možemo da biramo. Oni ne žele doći samo u Njemačku. Zato nam je potrebna dobra reklama u inostranstvu da pomoću industrijskih komora i njemačkih ambasada pobijedimo na ovom takmičenju. Oni mogu ići i u Veliku Britaniju, Kanadu, Francusku, Australiju..., i ova konkurencija će zbog demografskih pokazatelja vremenom postajati sve veća. Moramo se pozdraviti sa našim stavom da će promjenom nekoliko naših zakona, sva elita svijeta odjednom doći u naše gradove. To neće biti tako jednostavno”, zaključuje Lašet.

Autorka: Selma Filipović

Odg. urednica: Marina Martinović