Njemačka nastavlja sa vraćanjem Roma na Kosovo

Samo tri sedmice je prošlo otkako su njemačke vlasti podigle spomenik Sintima i Romima koji su bili žrtve nacističkog režima. Ipak, problematika Roma ne bi trebalo da bude samo tema lijepih govora, nego i ozbiljnog političkog djelovanja, piše Tageszeitung iz Berlina.

"U protekli utorak (12.11.2012.) su iz jednog centra u Štutgartu na Kosovo vraćene 32 osobe, među kojima je bilo i Roma. UNICEF redovno izvještava o položaju Roma na Kosovu. Oni su tamo izloženi velikoj diskriminaciji i rasističkim napadima. Često nemaju ni posla niti stalnog prebivališta.

Samo političari iz savezne zemlje Baden-Württemberg misle drugačije. Članovi takozvanog Apelacionog odbora, koji imaju pravo da u određenim slučajevima blokiraju odluku Ureda za strance o povratku Roma, posjetili su nedavno Kosovo. Oni su željeli da se uvjere u pravo stanje stvari na terenu. Zaključili su kako je tamo sve u najboljem redu i da nema potrebe da se generalno obustave odluke o povratku. Ministarstvo unutrašnjih poslova spomenute savezne zemlje imalo je mogućnost da odluke o povratku stavi van snage barem tokom zimskih mjeseci, ali su tamo rekli kako za tako nešto nema potrebe.

"Pokazalo se da čak ni u vladi nema spremnosti za konsekventno vođenje politike prema nacionalnim manjinama", kaže Andreas Lindner iz Vijeća izbjeglica u Baden-Württembergu. On dodaje kako je odgađanje povratka tokom zimskih mjeseci bilo najmanje što se moglo učiniti. Upravo zato je grupa aktivista za ovaj četvrtak (15.11.2012.) zakazala demonstracije na aerodromu u Štutgartu. Oni žele da pokažu kako u Njemačkoj ima onih koji odbijaju politiku prisilnog povratka", piše TAZ.

Sve manje novca za istok i jugoistok Evrope

Banke istoka i jugoistoka Evrope dobijaju sve manje svježeg novca za rad od krovnih koncerna na Zapadu, piše list Neue Zürcher Zeitung:

"U bankovnom sektoru istoka i jugoistoka Evrope glavnu riječ vode zapadnoevropski finansijski koncerni. Kako su ovi koncerni već duže vrijeme zabavljeni mjerama štednje i smanjenjem broja rizičnih kredita, to i njihove "banke kćerke" osjete nedostatak svježeg novca. Analiza takozvane Bečke inicijative je pokazala da je i u drugom kvartalu ove godine došlo do smanjenja priliva novca u banke istočne i jugoistočne Evrope. Cilj ove inicijative iza koje stoji više institucija EU i Međunarodni monetarni fond je da se spriječi nekontrolisano povlačenje novca iz bivših komunističkih država. Za sada im je to pošlo za rukom. Ipak, činjenica je da je već prošlost model prema kojem su krovne institucije sa Zapada novcem obilno snabdijevale banke na istoku i jugoistoku Evrope.

Nakon što već četiri kvartala sve manje svježeg novca pristiže ka tim dijelovima Evrope, u njima je zabilježen pad sume koja je stajala na raspolaganju za davanje kredita privredi i pojedincima. Pad u prosjeku iznosi 4,1 odsto od ukupnog bruto-društvenog proizvoda tih zemalja. Ipak, ako se pogledaju pojedinačne brojke, onda se tek stiče uvid u razmjere problema u pojedinim državama. Tako je spomenuti procenat u Sloveniji bio u minusu između 10 i 15 odsto, a u Bugarskoj, Litvaniji, Hrvatskoj i Srbiji minus je inosio između 5 i 10 odsto.

U Bečkoj inicijativi ukazuju i na to da je i potražnja za kreditima opala. S jedne strane je to posljedica manjeg rasta privrede. S druge strane brojne firme i privatne osobe se sada bore da otplate velike kredite koje su uzimali tokom prethodnih godina", stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose