Njemačka neće slati kopnene snage u Siriju
10. juli 2019
Bez obzira na to kako bude izgledala misija njemačkih oružanih snaga u Siriji, jedno je sigurno: Bundesver neće slati kopnene snage za borbu protiv terorističke organizacije „Islamska država" (IS)– to je u ponedjeljak (8.7.) novinarima rekao portparol njemačke vlade Štefan Zajbert. On je takođe rekao da se sa američkom stranom razgovara o tome kako bi dalje trebalo da se odvija angažovanje u regionu. Radi se čitavom nizu vojnih i civilnih komponenti u cilju stabilizacije regiona. Međutim, „kada kažem da Savezna vlada planira da nastavi sa svojim prethodnim mjerama u okviru anti-IS koalicije, onda je dobro poznato da tu ne spadaju kopnene trupe."
U međuvremenu, američka strana je jasno stavila do znanja da ne razmišlja prvenstveno o borbenoj misiji. Jer „IS se može bolje potisnuti sa sirijskim lokalnim snagama", rekao je Džejms Džefri, povjerenik američke vlade za Siriju i za borbu protiv IS, njemačkoj novinskoj agenciji dpa. On je u petak (6.7.) o tome vodio razgovore u Ministarstvu spoljnih poslova u Berlinu. „Ali određeno međunarodno prisustvo je potrebno – da bi se pružila vazdušna podrška, za logistiku, obuku i tehničku pomoć." Misija o kojoj je riječ ima za cilj da doprinese stabilnosti u Sjeveroistoku Sirije.
„Takozvana islamska država još uvijek je izazov"
Njemačka vlada se u principu slaže sa američkom administracijom o neophodnosti daljeg angažovanja u Siriji. „Takozvana Islamska država je još uvijek izazov", rekao je Zajbert. Međutim, „njemačka vlada prije svega razmišlja o nastavku svih dosadašnjih mjera".
Savezna vlada je u principu otvorena za zahtjev SAD, izjavio je član Bundestaga Roderih Kizevter, predsjednik poslaničke grupe CDU/CSU u Odboru za spoljne poslove i zamjenik člana te grupe u Odboru za odbranu. Treba trezveno procijeniti njemačke interese kao i prijetnju, rekao je on za DW.
„Naravno, moraju se analizirati i okvirni uslovi: pravni okvir, koje sposobnosti, koji partneri, koji je cilj moguće misije, koja sredstva bi se koristila, pravila misije, trajanje…" Parlament će svakako temeljno i kritički raspravljati, a zatim glasati o razumno donesenoj odluci Vlade, rekao je Kizeveter. „Ali ne vidim razlog da od samog početka misiju u principu odbijemo ili da je euforično pozdravimo."
Trenutna misija
Bundesver je uključen u rat u Siriji do kraja oktobra ove godine. Nakon toga, mandat ističe. Četiri aviona tipa Tornado doprinose izviđanju iz vazduha. Prema riječima portparola Ministarstva odbrane, ti avioni su do sada obavili skoro 2.000 misija. Na licu mjesta nalazi se i avion Bundesvera koji u vazduhu kerozinom snabdijeva njemačke avione, kao i one drugih zemalja.
U središtu moguće rasprave o kopnenim snagama jeste pitanje koliko bi ti vojnici mogli da pomognu da se održi sadašnje, relativno primirje u Siriji.
Kao rezultat tog prekida vatre, u Njemačku dolazi manje izbjeglica iz Sirije. Prema podacima Saveznog zavoda za migracije i izbjeglice, 2016. je iz Sirije došlo 266.000 osoba, a njihov broj se od tada kontinuirano smanjuje: 2018. je oko 44.000 Sirijaca došlo u Njemačku, a u ovoj godini stiglo ih je oko 19.500.
Političko rješenje kao preduslov
U raspravi o misiji kopnenih snaga, poslanik liberala (FDP) Aleksandar Graf Lambsdorf istakao je osnovne teškoće proširene misije. „Sve dok ne postoji političko rješenje za Siriju, ne bi trebalo da govorimo o njemačkim kopnenim snagama", rekao je on za list „Velt am Zontag". Ako Evropa treba da dâ veći doprinos, onda samo pod jednim uslovom: „da Evropa bude ravnopravno uključena u koncipiranje novog političkog poretka u Siriji."
Lambsdorf time ukazuje sledeće: proširena misija Bundesvera bi bila i političko angažovanje. Jer borbom protiv Islamske države njemačka vojska bi podržala i Asadovu vladu koja je godinama krajnje brutalna prema svojim protivnicima i ne štedi civilno stanovništvo.
Hjuman rajts voč u svom izvještaju za 2019. navodi da trupe sirijske vlade koriste kombinaciju „nezakonite taktike, uključujući zabranjeno oružje, neselektivne napade i ograničenja humanitarne pomoći". Time one pokušavaju da navedu na kapitulaciju anti-vladine grupe, a to je okolnost koja je dovela do masovnih progona. „Anti-vladine naoružane grupe su nasumično napadale susjedna područja pod kontrolom vlade i ograničavale sposobnost civilnog stanovništva da izbjegne neprijateljstva."
Natezanje oko ustavne reforme u Siriji
Sirijska vlada se, uz rusku podršku, trenutno bori protiv poslednjeg pobunjeničkog uporišta u pokrajini Idlib. U žestokim bombardovanjima pogađani su i civilni ciljevi.
UN upozorava na još jednu humanitarnu katastrofu: na ovom području u sjeverozapadnoj Siriji zvanično živi tri miliona ljudi.
Proširena misija Bundesvera neizbježno bi postavila pitanje odnosa Njemačke odnosno Evrope sa Asadovom vladom.
Evropljani se trenutno zalažu za ustavnu reformu u Siriji, kojoj se pak vlada Sirije protivi. To bi takođe trebalo da se uključi u diskusiju o modalitetima moguće misije u Siriji.