Njemačka nostalgija za kunom

Većina medija, pa tako i nadregionalni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) su agencijskom viješću popratili svečanost potpisivanja ugovora u ulasku Hrvatske u zonu eura u utorak (12.7.) u Bruxellesu. FAZ tako citira hrvatskog ministra financija Zdravka Marića koji je u Bruxellesu govorio o "povijesnom danu" te predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde koja je primijetila kako euro-zona dobiva 20. članicu na 20. rođendan zajedničke valute.

FAZ isto tako citira češkog ministra financija Zbyneka Stanjuru koji je ustvrdio kako je ulazak hrvatske u zonu zajedničke valute "razumna politička odluka". No istodobno FAZ primjećuje kako Češka sama nije članica euro grupe.

U klub eura ulaze najslabiji

Drugi konzervativni nadregionalni dnevnik, Die Welt, donosi podulju analizu povodom ulaska Hrvatske u zonu eura i uglavnom citira ekonomiste koji ne pozdravljaju ovu odluku. Die Welt piše kako Hrvatska ulazi u zonu eura u trenutku krize kada je euro u usporedbi s dolarom najslabiji od svog uvođenja prije 20 godina i kada čitavu zonu potresa jaka inflacija. 

U tekstu se suprotstavljaju mišljenja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je ustvrdila kako će i Hrvatska i EU imati koristi od uvođenja eura, ali i ekonomista koji gledaju negativno na novog člana zone eura. Tako Stefan Kooths s Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) u Kielu smatra kako Hrvatska prije svega može ulaskom u zonu eura profitirati od jeftinih kredita i logike po kojoj stabilne zemlje poput Njemačke plaćaju iste kamate kao i nestabilne zemlje europske juga. "Treba se zapitati zašto snažne članice poput Danske i Švedske ne žele euro... na kraju će se samo povećavati društvo slabih članica zone eura", zaključuje ekonomist Kooths koji kaže kako Hrvatsku nije trebalo primiti u zonu eura toliko dugo dok se valuta ne stabilizira.

Slabe institucije loše za euro

U tekstu se navadi da nakon Hrvatske, koja je treća po redu najsiromašnija članica EU-a, i Bugarska kao najsiromašnija članica stremi uvođenju eura. I ekonomist Matthias Kullas s Centra za europsku politiku (CEP) ukazuje na visoku zaduženost Hrvatske od 80 posto iako stabilizacijski pakt dopušta najvišu stupu od 60 posto za članice. Kako se navodi, od EU-članica koje još nisu u zoni eura, Hrvatska se bori s najvišim dugom. "Švedska bi sa svojih 37 posto duga bila više nego dobrodošla, no oni ne žele euro", zaključuje Kullas. On također smatra da je i slabost institucija Hrvatske, ali i zemalja koje uskoro žele ući u zonu eura poput Rumunjske i Bugarska, slaba točke jer "niski stupanj institucijske snage znači rizik za gospodarsku i političku otpornost u razdobljima krize". 

Sjećanje na jug

Treći nadregionalni dnevnik, Süddeutsche Zeitung, tematici Hrvatske i zone eura pristupa s jednog opuštenijeg gledišta. Autor teksta se prisjeća uzbuđenja koje je tijekom odmora na jugu Europe nekada bilo povezano ne samo s morem i plažama nego i drugačijim novčanicama koje su tamo bile u opticaju. "Roditelji su odmah na granici otišli u mjenjačnicu i vratili se sa snopom stranih novčanica. I da se onda za jednu marku još moglo dobiti 1.000 lira, osjećali smo se odmah nekako bogatiji", piše autor.

No zemlje poput Italije, Francuske ili Grčke su već odavno uvele euro, a sada je na redu i Hrvatska. "Kuni je uskoro 28 godina i ovo ljeto će biti posljednje ljeto tijekom kojeg ćemo espresso, paški sir ili mjesto u kampingu plaćati ovim šarenim novčanicama", nostalgičan je autor.

Dio te nostalgije, kako nastavlja, leži i u činjenici da kuna dizajnom podsjeća na njemačku marku. No euro je za mnoge već i u Hrvatskoj postao svakodnevica. "Nostalgija ili ne, mnogi koji su odmor proveli u Hrvatskoj će priznati da su i do sada mnogo toga plaćali eurima i to zato što je praktično, a i zato što se u Hrvatskoj euro široko prihvaćao. Teško da će nekom nedostajati pristojbe i loš tečajni kurs na mnogim bankomatima u zemlji", zaključuje se u tekstu SZ-a.

Priredio Nenad Kreizer

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu