Njemačka: Nova vlada, novi kurs?

Rusija

Spoljnopolitička tema broj 1, koja bi mogla da zadaje glavobolje novoj njemačkoj vladi je politika prema Rusiji. Angela Merkel se držala dvostruke strategije - pritisak plus dijalog. Isto tako bi nastavio kandidat Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Lašet. Isto tako kao i SPD, teško da bi mu palo na pamet da dovede u pitanje izgradnju spornog gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

Angela Merkel je na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti izjavila: „Na osnovu molekula gasa ne možete da vidite da li je transportovan kopnenim ili morskim putem. U tom smislu je u redu da se projekat nastavi". Zeleni pak smatraju da je gradnja gasovoda politička greška, koja će omogućiti jačanje Putina a oslabiće EU. Ovaj stav se nije promijenio ni nakon sporazuma savezne vlade i SAD. FDP zahtijeva da se napravi pauza u gradnji. Biće zanimljivo posmatrati kako će se ponašati skeptici, ako budu postali dio nove savezne vlade, a gasovod već bude završen. Najmekši kurs prema Moskvi imaju Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica. Zeleni najžešći.

Nije isključeno i da će se u izbornoj kampanju još jednom iskopati stari tvitovi kandidata CDU za kancelara Armina Lašeta. On je nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. govorio o „generalnom anti-Putin populizmu" u Njemačkoj. No, to nije bila jedina Lašetova izjava koja mu je donijela reputaciju nekog „ko razumije Putina".

Kina

Jednostavno rečeno, i u slučaju Kine se pokazuje isti obrazac kao i u slučaju Rusije. Zaoštravanje kursa zahtijevaju prije svih Zeleni, i to zbog povreda ljudskih prava. CDU i SPD su za to da se nastavi po ustaljenom principu. Međutim, u odnosu prema Kini, koja je istovremeno i rival i partner, će se nastaviti balansiranjem. SAD žele od Njemačke oštriji odnos prema Kini. Težnja da se ovoj zemlji popušta je najizraženija kod AfD i Ljevice. Iako nije ni kod jedne od ovih partija nije baš najjasniji unutarpartijski stav.

EU

Šef AfD Jerg Mojten i počasni predsjednik partije Aleksander Gauland su izjavili: za AfD je cilj izbornog programa „Degzit", odnosno istupanje Njemačke iz Evropske unije. Sve druge partije pak jaku Njemačku vide samo u okviru Evropske unije. Unija CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP žele da EU učine sposobnijom da djeluje. 

NATO

Raspustiti NATO, to već odavno zahtijeva Ljevica. Ova partija želi da se NATO transformiše u, kako stoji u izbornom manifestu, „kolektivni bezbjednosni sistem uz učešće Rusije". Za tako nešto pronaći koalicione partnere će biti teško, s obzirom da nijedna druga partija NATO ne dovodi u pitanje. No, kada se pomene novac tu se mišljenja razlikuju. Unija i FDP se izričito zalažu za cilj da se dva procenta bruto društvenog proizvoda izdvajaju za odbranu. Zeleni to odbijaju. Interesantno je da po tom pitanju podijeljeni SPD ne osuđuje izričito taj cilj kao u izbornom programu 2017.

Bundesver

Čak iako se nakon okončane intervencije u Avganistanu Bundesver vrati korijenima - odbrani zemlje i NATO saveznika, inostrane intervencije će ostati. Ljevice bi da okonča sve misije. AfD nije toliko fundamentalan po tom pitanju, iako smatra da je misija u Maliju pogrešna.

Sve druge partije smatraju da su inostrane intervencije neophodne. Upečatljivo je to da su Zeleni u ovom izbornom manifestu ublažili svoj dugogodišnji stav po pitanju upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica. One bi u određenim situacijama mogle bolje da zaštite vojnike, stoji u manifestu. Neki to vide kao signal u pravcu CDU, što će reći da koalicija ove dvije partije ne bi trebalo da bude sporna kada je riječ o odbrambenim pitanjima. Ali, na unutrašnjem nivou to bi još moglo da izazove turbulencije.

Tagesšau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu