Njemačka se otvara za stranu radnu snagu

Sjedinjene Američke Države već odavno imaju svoju „Zelenu kartu“. Evropa bi uskoro trebala dobiti plavu. Zakonska podloga na razini Europske unije već postoji i to od 2009. Njemačka vlada je s provedbom pravila „Plave karte“ pričekala tri godine. I to prije svega zbog toga jer ova zemlja još uvijek ne želi službeno postati useljenička zemlja i to usprkos nedostatku stručne radne snage.

No, pred demografskim činjenicama nitko više ne može zatvarati oči. Do 2030. Njemačkoj će, prema podacima Savezne agencije za rad, nedostajati 6 milijuna radnika. „Ovakvo dramatično smanjenje potencijala tržišta radne snage usporava ekonomski rast i količinu inovacija“, upozorava Klaus Zimmermann, direktor Instituta za istraživanje budućnosti tržišta rada. Osim toga, kako nadalje tvrdi Zimmermann, pad broja stanovnika, do 2030. sa sadašnjih 82 na 77 a do 2050. na čak 65 milijuna, ozbiljno ugrožava financijsku podlogu njemačkog socijalnog sistema.

Prestrogi kriteriji se ublažavaju

Najviša prepreka za useljevanje stručnjaka iz neke od zemalja koje nisu članice Europske unije dosad je bila visina zarade na novom radnom mjestu u Njemačkoj. Nju je potencijalni useljenik morao pokazati kako bi se mogao useliti. Zasada ta granica iznosi 66.000 eura (bruto godišnje) što je, u tome se slažu i predstavnici poslodavaca i sindikata, realno gledano previsoko. Stoga ni ne čudi činjenica da je godišnje na taj način radnu i boravišnu dozvolu steklo svega 150 stranih stručnjaka.

To bi se po najnovijoj regulativi trebalo promijeniti. Primjenom EU smjernice o kojoj je Bundestag ovog četvrtka (1.3.) počeo raspravljati, njemačka vlada namjerava granicu prihoda sniziti sa 66 na 44 tisuće eura. Useljenik bi ovim primanjima stekao uvjete za boravišnu dozvolu na tri godine nakon čega bi slijedila neograničena dozvola boravka. Stručnjaci, kojima poslodavac od samog početka jamči bruto godišnju zaradu od 48.000 eura, neograničenu boravišnu dozvolu stekli bi odmah. Isto vrijedi i za bračne partnere koji više neće, kao dosad, morati podnijeti dokaz o poznavanju njemačkog jezika. Za branše u kojima vlada poseban manjak radne snage, poput strojarskih inženjera i tehničara, prag godišnje zarade bi čak trebao biti snižen na 35.000 eura.

Studenti smiju ostati u Njemačkoj

Kako bi zadržali i strane studente koji su dosad, nakon završenog studija, u pravilu bili prisiljeni napustiti Njemačku i za ovu skupinu stranaca se pripremaju promjene. Studentima bi, nakon uspječno završenog studija, bio automatski omogućen jednogodišnji rad te nakon toga i trajni ostanak ako pronađu zaposlenje shodno njihovom zanimanju (čime se želi spriječiti da npr. diplomirani lingvist radi kao konobar). Isto vrijedi i za mlade zanatlije, koji u Njemačkoj završe izobrazbu. „Njemačka time šalje jasne signale ambicioznim mladim stručnjacima izvan Evrope“, poručuje Ole Schröder, državni sekretar u Ministarstvu rada te dodaje: „Poruka je jasna: mi vas trebamo i vi ste, zajedno s porodicama, dobrodošli u Njemačku. Ovdje vas čeka budućnost. Njemačka želi biti otvorena i atraktivna za najbolje kadrova iz čitavog svijeta.“

Plava karta i za njegovatelje

No, njemačka parlamentarna opozicija dvoumi se oko toga hoće li puko sniženje granice zarade biti dovoljno za pojačan priliv stručnjaka. U Njemačkoj bi se, kako smatra Memet Kılıç iz stranke Zelenih, prije svega trebala promijeniti politička i društvena klima. „Osnova za to bi trebale biti jasne pravne podloge za trajni ostanak, zakon o državljanstvu koji bi bio otvoren za sve i odlučniji nastup protiv rasizma“, tvrdi Kılıç.

On smatra da zbog nekih zakonskih detalja, poput pravila da strani stručnjak koji u prve tri godine izgubi posao i primi pomoć za nezaposlene automatski gubi pravo na trajnu boravišnu dozvolu, Njemačka još uvijek šalje signale po kojima stranci zapravo nisu dobrodošli. Socijaldemokrate brine da bi sniženje granice zarade kao uslov za useljavanje moglo negativno utjecati na postojeća primanja. Bundesrat, tijelo u kojem sjede predstavnici saveznih pokrajina, isto tako insistira na tome da se Plava karta dodijeli i nižekvalificiranim stručnjacima poput saradnika u oblasti medicinske njege, za kojima vlada veliko zanimanje. Vlada je obećala da će saveznim pokrajinama na tom planu izići u susret.

Autori: Sabine Kinkartz/Nenad Kreizer
Odgovorna urednica: Jasmina Rose