Njemačka: Strah od četvrtog talasa

Eh, sve bi moglo biti lijepo. Ljeto je stiglo, raspust počinje, broj zaraženih koronom bliži se nuli. Ali, tu je takozvana delta mutacija virusa odgovorna već za polovinu novih infekcija u zemlji. Ko u Njemačku doputuje iz zemalja u kojima mutacije čine veliki broj slučajeva, taj mora 14 dana u karantin, pa makar bio vakcinisan.

-pročitajte još: Uskoro vakcinacija đaka?

Čak 62 odsto Nijemaca strahuje da će biti novog talasa korone, što je 12 odsto više nego prošlog ljeta. U prevodu, sada osjetno manje ljudi vjeruje da je korona pobijeđena. To proizilazi iz reprezentativne ankete Deutschlandtrend (Dojčlandtrend) koju redovno objavljuje javni servis ARD.

Zabrinuti roditelji

Roditelji školske djece u ogromnom procentu (89%) strahuju da će protekli mjeseci, kada su škole radile na kašičicu i smjenjivale se sa onlajn-nastavom, ostaviti posljedica na razvoj djece. U opštoj populaciji to misli 79 odsto ljudi.

Zato veliki broj građana zahtijeva da se pred iduću školsku godinu provedu pripreme. Recimo, instaliranje filtera za vazduh u učionicama (to podržava 84 odsto ljudi) ili zadržavanje prakse da se đaci, ukoliko nisu vakcinisani, dva puta sedmično u školama testiraju brzim testom (76%). Ponudu da se odjeljenja podijele i uvede naizmjenična nastava u učionici i putem interneta podržava 68 odsto ljudi.

S druge strane, građani ne odobravaju obavezu da djeca neprestano na časovima nose masku. Svega 37 odsto građana to podržava, kao i tek 27 procenata roditelja školske djece.

-pročitajte još: Pružaju li vakcine BioNTech i Moderna trajnu zaštitu od korone?

Uprkos strahu od četvrtog talasa korone, ekonomsko raspoloženje se popravilo. Prvi put od izbijanja pandemije većina ljudi (60%) ocjenjuje da je stanje privrede dobro ili vrlo dobro. Doduše, velike su razlike u odgovorima ispitanika u odnosu na to koju političku partiju preferiraju.

Demokršćani dobrano ispred Zelenih

Kad smo kod toga, za Demokršćane (CDU/CSU) bi glasalo 28 odsto građana, baš kao i u prošlomesečnoj anketi. Zeleni, koji su na proljeće bili na prvom mjestu, sada mogu računati sa 20 procenata. Socijaldemokrate (SPD) su treći sa 15 odsto, a slijede Alternativa za Njemačku (AfD) i Liberali (FDP) po 11), te Ljevica sedam procenata.

No stvar se sasvim mijenja kada ljude upitate za kancelarske kandidate. Da mogu direktno da glasaju za njih, čak 29 odsto bi glasalo za socijaldemokratu Olafa Šolca. Uslijedio bi šef Demokršćana Armin Lašet sa 28 procenata, a za Analenu Berbok (Zeleni) glasalo bi 18 odsto.

Na odluku o izboru utiče i to da li građani osjećaju potrebu za temeljnim promjenama u zemlji. To želi 34 odsto ispitanika, što je čak 15 odsto više nego pred izbore 2017. godine. No i danas većina (57%) zagovara tek manje korekcije kursa.

Očekivano, najviše zagovornika radikalnih promjena ima među glasačima Alternative za Njemačku (58%), Ljevice (53%) i Zelenih (46%). Kod Demokršćana i Socijaldemokrata, koji čine aktuelnu vladajuću koaliciju, po 70 odsto ljudi misli da su potrebne tek manje izmjene. Zanimljivo, čak 75 odsto pristalica opozicionih Liberala zagovara takođe tek manje korekcije.

-pročitajte još: Kako će izgledati njemačka vanjska politika nakon izbora?

Kako se približava penzija kancelarke Angele Merkel, tako raste zadovoljstvo njenim radom. Ovog mjeseca 69 odsto ljudi reklo je da je zadovoljno kancelarkom, što je šest procenata više nego prije mjesec dana.

sk/nr (ARD)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu