Njemačka u fokusu grčkih monetarnih požuda

Povodom posjeta grčkog ministra vanjskih poslova Avramopoulosa njegovom njemačkog kolegi Westerwelleu u Berlinu u ponedjeljak, posjeta Junckera Ateni ove srijede (22.8.) i najavljenom dolasku grčkog premijera Samarasa u Berlin i Pariz, tisak na njemačkom jeziku se osvrće na grčke zahtjeve i stvarno stanje s dužničkom i krizom eura u Europi. Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u članku "Grčki tjedan u Berlinu" pojašnjava da Atena igra na kartu solidarnosti, ali da njemačke vladajuće stranke odlučno odbacuju mogućnost trećeg paketa pomoći Grčkoj.

Tjedan užurbanog euro-spasilačkog turizma

Nakon posjeta Avramopoulosa Berlinu nisu se ispunile "grčke nade u nova žurna obećanja pomoći od strane njemačke vlade", piše NZZ i dodaje: "Prvi službeni posjet Avramopoulosa predstavljaće tjedan užurbanog euro-spasilačkog turizma. U srijedu je šef euro-skupine Juncker u Ateni kako bi razgovarao s premijerom Samarasom. U četvrtak u Berlin dolazi francuski predsjednik Hollande. Dan nakon toga dolazi i Samaras, i na koncu grčki šef vlade dolazi i u Elizejsku palaču kod Hollandea. U fokusu tih monetarnih požuda je, kao i uvijek, Njemačka, posljednji veliki europski donator. No, velikodušnost Berlina ima granice. Savezna kancelarka Merkel i vladajuće stranke u njezinoj vladi kategorično odbacuju treći paket pomoći Grčkoj i jasno govore da sada treba ispuniti postignute dogovore. Čak ni ministar financija Schäuble - 'posljednji veliki Europljanin' u Merkelinom kabinetu - ne vidi više smisla u tome da se financijske rupe Atene zatvaraju s uvijek novim paketima pomoći."

Ako Samaras bude zavaravao i oklijevao, Grčku treba "operirati iz eura"

Süddeutsche Zeitung (SZ) također prenosi kako vladajuća stranka u Njemačkoj, kancelarkina Demokršćanska unija CDU, odbacuje svjež novac za Atenu, a da političari Kršćansko-socijalne unije (CSU) i liberala iz FDP-a žele što je moguće prije riješiti se Grka. "Sve to stvara fatalni dojam da su svi napori bili uzaludni i da, osim Grka, nitko nema što izgubiti. To je, međutim, zabluda. Skupa zabluda. Naravno da će pokazati očaj svatko, tko se pozabavi detaljima grčke krize, primjerice šupljim poreznim sustavom, skupim državnim aparatom, zastarjelom gospodarskom strukturom. Za takvu jednu zemlju bi bolje bilo da su joj bila zatvorena vrata monetarne unije. No, Grci su sada već unutra i zato stvari treba postaviti drukčije. Potencijalne štete prvog izlaska jedne članice eurozone su toliko velike, da se isplate još mnogi napori da se Grčka zadrži u monetarnoj uniji", piše SZ i ističe da bi najgora opasnost pritom bila mogućnost da se "zaraze" i druge oslabljene zemlje eurozone.

SZ također ističe da su Grci u protekle dvije godine dosta toga uradili: "Snažno su smanjili proračunski deficit, a plaće i mirovine u sklopu jednog bolnog procesa uskladili sa svojom gospodarskom moći. Ostaje još dosta toga da se uradi. Konzervativni premijer Antonis Samaras mora pokazati koliko je ozbiljna njegova zemlja u provođenju reformi. Ukoliko Samaras bude samo zavaravao i oklijevao, njegova zemlja neće moći ostati u eurozoni. Onda je doista stigao trenutak da se Grčka s što je moguće manjom štetom hirurški odstrani iz eurozone. Ali prvo bi partneri Atini i njenom premijeru Samarasu trebali ostaviti godinu dana vremena i dati kredit, da bi zemlju mogao izvesti na pravi smjer - slobodno i uz prijetnje. Preuranjeno izbacivanje svakako više košta od eventualne koristi, koju bi ono donijelo."

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose