Njemački general priželjkuje zadatak kao 1999.
16. septembar 2019
"Svojim pilotima sam rekao: iza vas stoje njemački parlament i njemački narod", rekao je general major u mirovini Jochen Both u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Bild. Both je komandirao njemačkim pilotima koji su prije 20 godina sudjelovali u NATO bombardiranju Srbije. On je istovremeno govorio i o odgovornosti koju na leđima nosi jedan oficir koji svoje vojnike šalje u misiju iz koje se možda neće vratiti. "Kao vojnik morate prihvatiti da se neki od vaših suboraca neće vratiti živi. Na sreću su se iz ove misije svi vratili zdravi", rekao je Both.
"Da sam ja tako vodio vojsku kao što danas kancelarka vodi državu, niti jedan vojnik me ne bi slijedio"
U istom razgovoru njemački oficir kritizira stanje njemačke vojske danas koja je, po njegovom mišljenju, reformom iz 2010. dovedena u stanje nepripravnosti. "Ja bih danas sa vojnicima Bundeswehra i našim Tornado letjelicama odmah ponovno krenuo u sličnu akciju. No treba isto tako reći: Bundeswehru danas baš i ne ide najbolje", rekao je Both te zaključio kako se bez pomoći SAD-a Njemačka ne bi bila u stanju sama obraniti npr. u slučaju napada Rusa.
Both jasno daje do znanja koga smatra krivcem za loše stanje Bundeswehra i loš položaj njemačke vojske unutar NATO-a zbog činjenice da Njemačka ne izdvaja dva posto BND-a za obrambene potrebe kako je to obećano u koalicijskom ugovoru i nasuprot NATO partnerima. "Njemačka kancelarka time šalje poruku da su joj druge stvari važnije nego sigurnost građana. Problem je i taj što se ove odluke ne pojašnjavaju u javnosti. Tako se ne vodi politika. Da sam tada kao zapovjednik tako vodio, niti jedan vojnik ne bi slijedio moje zapovijedi", rekao je Both za Bild am Sonntag.
Umirovljeni oficir je izrazio i žaljenje što Njemačka više ne pokazuje spremnost preuzeti odgovornost kao krajem devedesetih. "Saveznoj vladi danas nedostaje volje za to da se naši Tornado avioni ponovno upotrijebe kao nosači bombi. Ja si priželjkujem avijaciju koja bi ponovno dobila politički zadatak kako bi pokazala što može, slično kao 1999.", zaključio je Both.
Spomenik fašističkom pjesniku
I dok u Bildu bivši general major sanja o novim bombardiranjima, Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) izvještava o reakcijama Hrvatske na veličanje fašističkog ideologa Gabrielea D`Annunzia koji je prije sto godina umarširao u Rijeku i tamo osnovao prvi fašistički grad-državu koji, kako se u članku citira povjesničar Oliver Jens Schmitt, stoji za prvu "profašističku slobodnu državu" i "laboratorij fašističkog preuzimanja vlasti".
FAZ navodi kako je reakcija službenog Zagreba na otkrivanje spomenika D`Annunziu u Trstu na 100. godišnjicu marša na Rijeku doduše bila oštra ali jasno u smjeru deeskalacije. "Jasno se ističe da nevolje ne dolaze od službenog Rima nego iz Trsta", kaže se u članku FAZ-a. Nadalje se opisuje kako kratkotrajna fašistička vladavina koja građanima Rijeke, pogotovo ako nisu bili talijanskog porijekla, nije donijela ništa osim "gladi, oduzimanja nekretnina i pljačke", poslužila, pogotovo kada je u pitanju propagandni aspekt s pompoznim marševima, podlogu za kasnije fašističko i nacističko preuzimanje vlasti u Italiji i Njemačkoj.
Autor članka Michael Martens (u FAZ-u zadužen za područje jugoistočne Europe) spominje i današnju hrvatsku desnicu koja, kako se navodi, naginje bagateliziranju fašističke prošlosti Hrvatske. "Jedan od sljedbenika, koji su preuzeli estetiku D`Annunzia a sistem radikalizirali masovnim ubijanjem je bio i hrvatski fašistički vođa Ante Pavelić", kaže se u tekstu koji se zaključuje opažanjem kako sljedeća godina, kada Hrvatska preuzima predsjedanje Europskm unijom a Rijeka postaje Europska kulturna prijestolnica, pruža priliku za "opuštanje napetosti" nastale poigravanjem s nasljeđem D`Annunzia.