Njemačko ohrabrenje i upozorenje Hrvatskoj

"Vrata su širom otvorena", kazao je predsjednik Gauck tijekom njegovoga posjeta Hrvatskoj, a prenosi Spiegel online, navodeći ujedno i Gauckovo upozorenje da je sad "do Hrvata da u narednih šest mjeseci primijene reforme koje zahtijeva EU. Svjestan je velikih očekivanja Hrvata od Njemačke, kako je kazao Gauck. Bundestag EU prijam zemlje kao 28. članice međutim neće tako jednostavno prihvatiti. 'Lopta je na polju Hrvata', kazao je Gauck."

Kandidat "na nesreću" tek nakon Rumunjske i Bugarske

Hamburger Abendblatt upotpunjuje Gauckove izjave da će Bundestag savjesno provjeriti pristup Hrvatske Europskoj uniji: "Njemačka će uslijed krize eura pri prijamu te balkanske zemlje 'podrobnije gledati' nego što je to bio slučaj kod prijašnjih 'pomalo lakoumnijih' pristupnih pregovora, kazao je šef države u petak u Zagrebu i dodao da je Hrvatska postala kandidat za pristup 'na nesreću' tek nakon Rumunjske i Bugarske."

Unatoč tim upozorenjima, Gauck je izjavio i kako računa s tim da će Hrvatska 1. srpnja postati članica EU-a te da, uzimajući u obzir prijateljstvo dviju država, projekt pristupa zasigurno neće propasti zbog Njemačke, prenosi Hamburger Abendblatt. Ovaj list također piše da je Gauck Hrvatsku pozvao na ofenzivnije suočavanje s prošlošću. "'Nacija se ne gubi ako se razmišlja o vlastitoj krivnji', istaknuo je Gauck. Hrvatsko oduševljenje o tome da je UN-ov tribunal za ratne zločine oslobodio najtežih optužbi dvojicu generala Antu Gotovinu i Mladena Markača, ni u Njemačkoj nije 'na pravi način shvaćeno', dodao je Gauck", napominje Hamburger Abendblatt.

Die Welt u svezi s tim dodaje da, prema Gauckovoj filozofiji, države postaju ili jesu tek onda odrasle, kad se samokritično suoče s vlastitom, pa i bolnom prošlošću.

Neosporno europska Hrvatska

Die Welt napominje i da je ovo Gauckov prvi službeni posjet jednoj zemlji bivše Jugoslavije te se osvrće na posjet jednog od njegovih prethodnika Hrvatskoj, Horsta Köhlera, koji se prije četiri godine izjasno za jasnu EU perspektivu bivših jugoslavenskih republika "in toto", odnosno za EU perspektivu svih tih država. "Od toga su Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo danas dosta udaljeni", piše Die Welt te se osvrće na krizu u Europi, koja je "prisutna i u neosporno europskoj Hrvatskoj. Brutodomaći proizvod je opao za 1,9 posto. Kritizira se nedostatak investicija. Nezaposlenost je velika, industrija nedovoljno razvijena. Samo od dobro funkcionirajućeg turizma ta država ne može živjeti. Shodno tome je i loše raspoloženje u Hrvatskoj."

Ovaj list u svome članku uspoređuje i biografije dvojice predsjednika - Gaucka i Josipovića. "Biografski ih nešto malo i povezuje, iako je hrvatski predsjednik s 52 godine gotovo dva desetljeća mlađi od njegovog njemačkog kolege. Dugom karijerom u stranačkim vrhovima i parlamentima se obojica ne mogu pohvaliti. Dok je Gauck veliki dio svoga poslovnog života proveo kao protestantski svećenik, Josipović se istaknuo kao prvoklasni pravnik i skladatelj. Gauckove riječi je Josipović u petak pratio djelomično bez prevoditelja; hrvatski predsjednik naime govori njemački, u prošlosti je vršio istraživačke radove na Max Planck institutima u Hamburgu i Freiburgu. Josipović time predstavlja golemu pozornost i veliki interes njegovih zemljaka prema Njemačkoj. Obje zemlje povezuju iste vrijednosti, kazao je hrvatski predsjednik i dodao da između Njemačke i Hrvatske nema neriješenih, otvorenih pitanja", piše Die Welt zaključujući Gauckovim riječima kako je siguran da će Hrvatska naredne godine postati članica Europske unije te da će on to "slaviti, u Berlinu ili gdje god".

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: A. Šubić